Cassini je svemirska letjelica izgrađena međunarodnim naporima i poslana na jedno od najzanimljivijih mjesta u Sunčevom sustavu – u orbitu Saturna. Carolyn Porco vodi tim istraživača u Space Science Institutu u američkom Boulderu, koji primaju, obrađuju i interpretiraju vizualne i druge podatke s Cassinija.

Na službenoj stranici projekta Ciclops.org, koji također vodi Porco, može se pronaći mnoštvo Cassinijevih fotografija Saturna i pripadajućih mu više desetaka prirodnih satelita. Uvjerljivo najveći od njih je Titan, čija masa čini više od 90 posto ukupne mase u Saturnovoj orbiti, uključujući prstenove.

Cassini je prema Saturnu lansiran 1997. godine, a do tog plinovitog diva smještenog u vanjskom dijelu Sunčeva sustava putovao je čak sedam godina, pa tako od 2004. godine istražuje Saturnov planetarni sustav i šalje podatke na Zemlju. Podaci s Cassinija do Zemlje brzinom svjetlosti putuju oko sat i pol vremena, što govori ponešto o tome koliko je Saturn zaista daleko od nas.

Carolyn Porco objavila je više od 100 znanstvenih radova iz astrofizike, održala dva inspirativna predavanja na TED-u te je dobitnica niza nagrada za promociju i razumijevanje znanosti. Prošle joj je godine Američko astronomsko društvo (AAS) dodijelilo prestižnu Medalju Carla Sagana, nazvanu po čuvenom astronomu i popularizatoru znanosti, hrvatskoj javnosti poznatom po serijalu 'Kozmos'. Porco je intervju za tportal dala e-mailom.

Radite na Cassiniju već godinama, od samih početaka. Iako ovo možda nije lako pitanje, ali možete li nam objasniti značenje te misije, kako znanstveno tako i kulturološko?

Cassini je prvo dubinsko, opsežno, detaljno istraživanje najkompleksnijeg planetarnog sustava u našem Sunčevom sustavu koje je čovječanstvo ikad poduzelo. Kao takvo, otkrilo nam je mnoge zamršene detalje o procesima koji utječu na planetarna tijela, uključujući one koji su nekad davno doveli do stvaranja planeta u Sunčevom sustavu.

Među najuzbudljivijim stvarima koje smo imali privilegiju otkriti je prisutnost slane tekuće vode, prepune organskog materijala i izložene toplini, ispod južnog pola Enkelada (jedan od Saturnovih satelita, op. a.). To je najpristupačnija nastanjiva zona za koju znamo da postoji u našem Sunčevom sustavu. Daljnje istraživanje moglo bi nas puno toga naučiti o kemijskim procesima koji su doveli do postanka života na Zemlji, a možda bi čak moglo izroditi i najsenzacionalnije otkriće ikad… izvanzemaljski život.

Naravno, u širem kontekstu, priča o Cassiniju je priča čovječanstva o želji za razumijevanjem nas samih i našeg mjesta u svemiru. Moja je privilegija i prilika života biti dijelom tog povijesnog pothvata. Kao što sam puno puta rekla, živim život iz snova.

Još jedno teško pitanje. Kakav je to osjećaj biti prva osoba u povijesti naše vrste koja gleda u te prekrasne i čudesne fotografije visoke rezolucije, snimljene tako daleko od nas? Primjerice, ona bezvremenska fotografija potpune pomrčine Sunca u sjeni Saturna?

Pročitajte moj zadnji paragraf gore. Jako sam ponosna na sve te zadivljujuće fotografije koje smo snimili Cassinijevim kamerama i ushićena jer znam da su te slike moja ostavština svijetu. I još uvijek me beskonačno oduševljava to što znam da sam počela kao mlada djevojka, iz vrlo skromnog okruženja, a došla sam do toga da vodim najuzbudljiviju moguću istragu na jednoj od znanstveno najproduktivnijih planetarnih misija svih vremena. Kako se TO dogodilo?

Vaša fascinacija Titanom i Enkeladom je dobro poznata. Snimke Enkelada i one Titana, koje je prilikom spuštanja s Cassinija na površinu Titana snimila europska sonda Huygens, jednostavno oduzimaju dah. Što nam možete reći o ta dva Saturnova satelita i njihovim specifičnostima?

I to je još jedno važno pitanje! Mi smo i dalje snažno uvjereni u ono što smo rekli prije šest godina: ispod južnog pola Enkelada postoji podzemno more slane tekuće vode prožete organskim spojevima. To je mjesto koje ima sva obilježja one vrste izvanzemaljske nastanjive zone za kakvom se već dugo traga. Trebamo osmisliti i poslati novu misiju na Enkelad, opremljenu za istraživanje mogućnosti postojanja života.

Titan je fascinantan zbog drugih razloga. Nema gotovo nikakve nade da bismo na njegovoj površini mogli naći neki oblik života, ali ako tražite mjesto koje je najviše nalik Zemlji po geografiji i raznolikosti planetarnih procesa, Titan je mjesto koje želite posjetiti.

Što nam možete reći o budućnosti Cassinija i njegove misije? Što u budućnosti možemo očekivati od NASA-inih programa svemirskih istraživanja?

Nadamo se da ćemo nastaviti istraživati Saturn do sredine 2017. godine. To će biti vrhunac sjevernog ljeta na Saturnu (kad je Sunce najviše na sjevernom nebu Saturna, op. a.). No, hoće li se to zaista dogoditi ili ne, naravno, ovisi o politici i financiranju. Dobijemo li sredstva, nastavit ćemo pratiti sezonske promjene u Saturnovom sustavu, na Titanu i u atmosferi Saturna, pa čak i unutar prstena. Imajući u vidu tako dug vremenski okvir promatranja kompleksnog planetarnog sustava, naučit ćemo puno o tempu promjena u Saturnovim prstenovima, u orbitama njegovih mjeseca i drugdje. Držimo palčeve da se to zaista i dogodi. Ne mogu predvidjeti što čeka NASA-ine svemirske programe. Stvari su u stanju neprestane promjene, ne usuđujem se nagađati.

Ako je suditi po vašim javnim Twitter porukama, osoba ste izraženih stavova, ne samo o značaju znanosti i obrazovanja nego i o drugim političkim temama, a posebno pitanjima ženskih prava. Po vašem mišljenju, otkud danas dolazi najveća prijetnja ženskim pravima širom svijeta i što se može napraviti po tom pitanju?

Da, oko tog pitanja sam ITEKAKO angažirana i zabrinuta. Najveća prijetnja ne samo ženama nego i cijelom svijetu su manjak slobode i obrazovanja za žene. Kad se žene obrazuju, događaju se samo dobre stvari: rađaju manje djece, poboljšavaju životne uvjete za sebe i svoje obitelji, postaju sastavni poduzetnički faktor u svojim zajednicama i tako dalje. Za mene, suština svih problema ovog planeta počinje s prenaseljenošću. Smanjite natalitet kroz edukaciju žena i samo gledajte kako će stvari krenuti nabolje!