Studij fizike podučio je osnivača i šefa Tesle i SpaceXa načinu razmišljanja o prvotnim načelima, koje umjesto analogije koristi neumorno propitivanje temelja problema
Prije no što se bacio u poduzetničke vode Elon Musk je studirao primjenjenu fiziku pri Sveučilištu Stanford. Bio je čak upisao i doktorat, ali je odustao nakon tek nekoliko dana.
Ipak, to polje znanosti ostavilo je traga na budućem milijarderu. Između ostalog, podučilo ga je načinu razmišljanja o prvotnim načelima, koje umjesto analogije koristi neumorno propitivanje temelja problema.
Taj pristup ima duboke korijene, koji sežu 2.300 godina unazad sve do Aristotela koji je smatrao kako je propitivanje i zaključivanje temeljem prvotnih načela ključno za bilo koju vrstu sustavnog propitivanja.
Traži puno više mentalne energije i napora, ali može dovesti do novih, pa i disruptivnih rezultata. U Muskovom slučaju ta je metoda bila ključna pri pokretanju tvrtke za svemirska putovanja SpaceX.
Drukčiji pristup rješavanju problema
Kad je s timom pokušao procijeniti koliko će prve rakete koštati, mogao je samo baciti pogled na tržište kako bi došao do odgovora. Umjesto toga su pobrojali ključne dijelove za raketu i potom istražili koliko bi sirovine za te dijelove koštale. Rezultat je bila raketa koja košta oko dva posto prosječne tržišne cijene.
Slično je bilo i s baterijama. Da smo nastavili razmišljati kako moraju biti skupe, rekao je Musk nedavno, one bi i dalje bile skupe.
No, u Tesli su se zapitali koji su ključni sastojci baterije? Ugljik, nikl, aluminij i polimeri za razdvajanje. Zaključili su kako bi cijena baterije bila značajno niža ako bi sami nabavljali komponente te ih pametno spojili u konačni proizvod.
Ključ je, dakle, u drukčijem pristupu rješavanju problema, piše Business Insider.