Elon Musk je tijekom vikenda podijelio sliku svemirske letjelice upakirane u 'nos' rakete Falcon 9. Sedamdeset metara visoka i 19 tona teška raketa otisnut će se u prema orbiti u petak, 17. svibnja, između 04:30 i 06:00 ujutro po našem vremenu.

Lansiranje je inicijalno bilo zakazano za srijedu, ali vjetrovi na velikim visinama bili su dovoljno jaki kako bi mogli zaprijetiti uspješnosti misije. Vremenska prognoza za novi termin daje izglede od 80 posto za uspješno lansiranje.

Za SpaceX ovo će biti najteži teret koji je ta tvrtka dosad pokušala poslati u svemir. Musk očekuje kako će vjerojatno dosta toga poći krivo tijekom prvog eksperimentalnog pokušaja.

Kako bi smanjili rizik gubitka desetaka milijuna američkih dolara u SpaceXu se oslanjaju na dosad dva puta lansirani raketni potisnik koji je isporučio komercijalne satelite u orbitu tijekom rujna prošle i siječnja ove godine. Također će biti ponovno upotrijebljeni i dijelovi 'nosa' rakete, korišteni tijekom lansiranja 11. travnja.

Raketa Falcon 9 uspješno je testirana u ponedjeljak, 13. svibnja. Trenutno čeka lansiranje na Space Launch Complex-40 u Cape Canaveralu u američkoj saveznoj državi Floridi. Bit će dostupan prijenos uživo, kojeg možete gledati putem YouTubea:

Tijekom prijenosa, koji će početi oko 15 minuta prije lansiranja, moći ćete gledati i postavljanje satelita, od kojih je svaki težak oko 227 kilograma. Očekuje se kako će postavljanje početi dva do tri sata po lansiranju.

Mreža mora biti postavljena do 2027.

Musk je rekao kako će to biti spor postupak tijekom kojeg će zarotirati satelite, a svaki od njih imat će drukčiju inerciju. 'Izgledat će kao prostiranje igraćih karata po stolu. Bit će pomalo čudno u usporedbi s postavljanjem drugih satelita. Možda čak dođe i do kontakta, ali naši se sateliti mogu nositi s time', naveo je Musk.

Jednom postavljen, svaki satelit će obaviti nekoliko provjera, zagrijati ionske motore i lagano krenuti prema višoj orbiti, na visini od 440 do 550 kilometara iznad površine Zemlje.

Projekt 'Starlink' trebao bi biti okončan do 2027. godine, što je krajnji rok kojeg je dala američka regulatorna agencija Federal Communications Commission. U završnom izdanju trebao bi se sastojati od gotovo 12 tisuća satelita, šest puta više od svih trenutno operativnih svemirskih letjelica u orbiti, raspoređenih u nekoliko orbitalnih ljuski.

Svaki satelit povezat će se laserskim zrakama sa četiri druga kako bi stvorili mrežu oko Zemlje. Ta će mreža služiti za prijenos internetskog prometa blizu brzine svjetlosti, što je oko 50 posto brže no što svjetlost može putovati kroz staklo u optičkim kabelima.

Projekt težak deset milijardi USD

Kako će internetska mreža u svemiru rasti, tako bi više područja na Zemlji moglo dobiti pristup visokobrzinskom internetu niske latencije, po cijeni kakvu trenutno plaćamo za širokopojasni pristup u dobro umreženim gradovima.

Prvih 60 satelita nemaju lasere za povezivanje, već će poslužiti za testiranje nekoliko ključnih tehnologija nužnih za funkcioniranje Starlinka. No, već nakon prvih dvanaestak lansiranja može se očekivati pokrivenost internetom u pojedinim dijelovima Sjedinjenih Država. Idućih 24 lansiranja trebalo bi omogućiti gotovo globalnu pokrivenost, a 30 robusnu mrežu, koja bi nakon otprilike 17 lansiranja trebala postati profitabilnom.

U planu je lansiranje 60 satelita 15 puta godišnje. Pođe li sve prema planu, globalna mreža bi mogla biti uspostavljena za nešto više od godinu dana.

Ukupna cijena projekta mogla bi premašiti iznos od 10 milijardi američkih dolara. Musk računa kako će preuzeti tri do pet posto globalnog tržišta telekomunikacija, vrijednog bilijun američkih dolara, što bi donijelo prihode višestruko veće od onih koje SpaceX ostvaruje prevozeći teret za tvrtke i američku vladu, piše Business Insider.