Znanstvenici vjeruju kako za dragocjene plemenite metale poput zlata i platine možemo zahvaliti sudaru dvije neutronske zvijezde prije 4,6 milijardi godina
Neutronske zvijezde su nevjerojatno gusta i teška nebeska tijela. Kad se dva takva tijela sudare posljedice su nasilne u epskim razmjerima.
Jedan takav sudar dogodio se, čini se, prije 4,6 milijardi godina u blizini našeg Sunčevog sustava, na udaljenosti od oko tisuću svjetlosnih godina, prije no što je Zemlja nastala.
ASTRONOMIJA
Turistički vodič kroz Sunčev sustav: Venera
Kad bi se to dogodilo danas, radijacija koja bi nastala mogla bi u potpunosti osvjetliti noćno nebo. No, ujedno bi bile odaslane ogromne količine teških elemenata u oblak prašine iz kojeg je ponikao naš Sunčev sustav.
Znanstvenici procjenjuju kako je 0,3 posto teških elemenata završilo na Zemlji upravo kao posljedica tog jednog sudara. To znači kako svatko od nas u sebi ima otprilike ekvivalent jedne trepavice tih elemenata, uglavnom u obliku joda, piše Digital Trends.
Znanstvenici Szabolcs Márka i Imre Bartos pratili su učinke sudara neutronskih zvijezda tako što su proučavali sastav meteorita i uspoređivali ga sa svojim simulacijama Mliječne staze. Kako su nastali u ranim danima Sunčevog sustava, meteoriti sadrže tragove radioaktivnih izotopa koji mogu poslužiti kao markeri pomoću kojih je moguće odrediti koliko su stari i dokučiti gdje su mogli nastati.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature.
