Mogu li se esportovi izboriti za svoje mjesto pod Suncem u domaćim i inozemnim mainstream medijima? To je bila jedna od glavnih tema panel rasprave u sklopu konferencije Beyond Esports, održane u prostorijama Visokog učilišta Algebra u Zagrebu.

U raspravi su sudjelovali Đurđica Kranjčec (HTLV.org), Hrvoje Marjanović (Index.hr) i Damir Rukavina (slobodni novinar, tportal.hr), uz moderiranje Nikole Stolnika (Good Games Global).

Između ostalog, moglo se čuti kako su u medijima u našoj regiji esportovi u sjeni popularnih fizičkih sportova, kao što je primjerice nogomet, i ne treba očekivati kako će se značajnije mijenjati u dogledno vrijeme.

Štoviše, istaknula je Kranjčec, iako su sve popularnije, u regiji računalne igre i dalje prati određena stigma.

Također, scena u ovom dijelu svijeta i dalje je mala - tek se nekolicina ljudi e-sportovima bavi na visokoj razini koja je zanimljiva široj javnosti, dok se većina ostalih još nastoji probiti u tu kategoriju.

Marjanović je istaknuo kako za većinu zainteresirane publike veliki mediji nisu prvo mjesto gdje će potražiti ono o čemu žele čitati i što žele gledati.

No, dodao je, to se polako mijenja, a ti bi mediji mogla biti dobra početna točka za one koji tek ulaze u svijet igara.

Problem je i to što su e-sportovi, usprkos rastućoj popularnosti i utjecaju - i dalje nišna tema.

Prema Rukavininom iskustvu, na dobar odjek nailaze priče protkane osobnom notom, pogotovo kad se bave pojedincima koji su ostvarili značajan uspjeh na regionalnoj i globalnoj razini.

'Same po sebi, igre nisu zanimljive čitateljima. Treba u prvi plan staviti ljude i njihove priče, bez obzira je li riječ o igračima ili organizatorima', istaknuo je.

Također, e-sportovi trebaju naći način kako se prezentirati na široj publici prihvatljiviji i razumljivji način.

Alati i tehnologije ne znače puno bez dobrog dizajna

Upitani jesu li optimistični ili pesimistični kad je riječ o budućnosti igara, naročito u svjetlu novih tehnologija poput virtualne stvarnosti ili umjetne inteligencije, panelisti su se složili oko toga kako za igre nema zime i kako im nove tehnologije ne predstavljaju prijetnju.

Navodeći Appleovu konzolu Vision Pro kao primjer, Marjanović je naglasio kako nijedna tehnologija, ma koliko nova i zanimljiva bila, neće biti dovoljna kako bi požnjela komercijalni uspjeh.

Na to se nadovezao Rukavina citirajući dizajnera Johna Romera: 'Kakve god alate imaš, igra neće dobro proći ako nije dobro dizajnirana.'

Većina studija koji danas rade igre s velikim budžetima to je, prema njegovom mišljenju, smela s uma, pa zato većina njihovih naslova nije dobra.

Ipak, Rukavina očekuje kako će se to promijeniti pod pritiskom inovatora među velikim igračima i nezavisne scene.

Što se tiče velikih događanja posvećenih igrama, čini se kako je era konferencija i sajmova koji su nastojali okupiti sve pod istim krovom na izmaku.

Tvrtke koje se bave igrama postale su dovoljno jake kako bi mogle samostalno organizirati takva okupljanja, pa nemaju interesa za drukčijim formatima.

Presudila im je i digitalna distribucija, koja je smanjila potrebu za velikim događanjima koja bi služila kao platforma za lansiranje novih naslova prije, primjerice, blagdanske sezone.

Ipak, upozorila je Kranjčec, bilo bi šteta kad bi industrijska okupljanja u potpunosti nestala jer su dobra za profesionalno umrežavanje.