Opisali su svoj 'detektivski rad' u šumama Ugande - promatrajući životinje koje su izgledale ozlijeđene ili bolesne kako bi utvrdili jesu li se samoliječile biljkama. Kada je ozlijeđena životinja u šumi tražila nešto specifično za jelo, istraživači su prikupili uzorke te biljke i dali ih analizirati. Pokazalo se da većina testiranih biljaka ima antibakterijska svojstva.

Znanstvenici, koji su svoja otkrića objavili u časopisu PLOS One, smatraju da čimpanze mogu čak pomoći u potrazi za novim lijekovima. 'Ne možemo istražiti ljekovita svojstva svih biljaka u ovim šumama', rekla je voditeljica istraživanja dr. Elodie Freymann sa Sveučilišta u Oxfordu. 'Pa zašto ne testirati biljke o kojima imamo te informacije - biljke koje čimpanze traže?'

Tijekom protekle četiri godine dr. Freymann provodila je mjesece prateći i pažljivo promatrajući dvije zajednice divljih čimpanza u središnjem šumskom rezervatu Budongo. Uz traženje znakova boli - životinja koja šepa ili drži svoje tijelo na neobičan način - ona i njezini kolege prikupili su uzorke izmeta i urina kako bi provjerili jesu li bolesni ili imaju infekcije.

Obraćali su posebnu pozornost kada je ozlijeđena ili bolesna čimpanza tražila nešto što inače ne jede - poput kore drveta ili kore voća. 'Tražili smo ove bihevioralne naznake da bi biljke mogle biti ljekovite', objasnila je dr. Freymann.

Opisala je jednu određenu čimpanzu - mužjaka - koji je imao teško ozlijeđenu ruku. 'Nije koristio ruku pri hodu, šepao je', prisjetila se. Dok je ostatak skupine sjedio i jeo, ozlijeđena čimpanza šepajući je otišla tražiti paprat. 'Bio je jedini čimpanza koji je tražio i jeo tu paprat', rekla je.

Istraživači su prikupili i analizirali paprat - biljku Christella parasitica, za koju se pokazalo da ima snažna protuupalna svojstva. Istraživači su ukupno prikupili 17 uzoraka 13 različitih biljnih vrsta i poslali ih na testiranje dr. Fabienu Schultzu sa Sveučilišta primijenjenih znanosti Neubrandenburg u Njemačkoj.

Otkriveno je da gotovo 90 posto ekstrakata inhibira rast bakterija, a trećina ima prirodna protuupalna svojstva, što znači da mogu smanjiti bol i pospješiti zacjeljivanje. Sve ozlijeđene i bolesne čimpanze obuhvaćene ovom studijom potpuno su se oporavile, sretno je izvijestila dr. Freymann. 'Onaj koji je jeo paprat ponovno je koristio ruku u sljedećih nekoliko dana', objasnila je.

'Naravno, ne možemo sto posto dokazati da je bilo koji od ovih slučajeva bio izravna posljedica konzumiranja tih resursa', rekla je za BBC News. 'Ali naglašava medicinsko znanje koje se može steći promatranjem drugih vrsta u divljini i naglašava hitnu potrebu da se ove 'šumske ljekarne' sačuvaju za buduće naraštaje', zaključila je.