Memorandum o suradnji u okviru Europskog Akta o čipovima potpisan je u četvrtak na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER). Kroz Europski Akt o čipovima, donesen u rujnu prošle godine, osigurat će se preko 43 milijarde eura ulaganja s ciljem osiguravanja bolje pozicije EU-a u svjetskoj proizvodnji čipova kako bi se prevladala nestašica poluvodiča, ali i ojačalo tehnološko vodstvo i razina proizvodnje čipova u Europi. Naime, danas Europa konzumira 20 posto, a proizvodi samo 10 posto svjetske proizvodnje čipova
Memorandum između FER-a i imec-a, vodećeg svjetskog instituta za istraživanje, razvoj i inovacije u nanoelektronici i digitalnim tehnologijama, s namjerom zajedničkog ostvarenja ciljeva spomenutog akta, potpisali su prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan FER-a i dr. Jo De Boeck, glavni direktor za strategiju imec-a.
'Potpisivanjem ovog memoranduma o razumijevanju između imec-a i FER-a ojačana je integracija FER-a u europskom istraživačkom prostoru i napravljen značajan korak u integraciji hrvatskih akademskih institucija i poduzeća u europske lance vrijednosti u nano i mikroelektronici. Pripremama za osnivanje hrvatskog Centra kompetencija za poluvodiče u okviru europske inicijative za čipove dajemo svoj doprinos tehnološkom razvitku Hrvatske', istaknuo je dekan Bilas.
Centri kompetencija tako će nuditi usluge edukacije, pristupa razvojnim alatima, pilot linijama, opremi za ispitivanje i izvorima financiranja za pokretanje novih poduzeća. Kao institucija s velikim iskustvom u istraživanju i obrazovanju kao i međunarodnim ugledom u području mikro i nanoelektronike, FER je nositelj inicijative za osnivanje takvog centra u Hrvatskoj čime ispunjava svoju ulogu pokretača tehnološkog razvoja.
vezane vijesti
Program je uvodnim riječima, uz dekana Bilasa, otvorio Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj Odbora za proračun o Aktu o čipovima, a pozdravne riječi uputili su dr. sc. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja i Hrvoje Bujanović, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
'Digitalno društvo je nezamislivo bez čipova. Stoga Akt o čipovima s 3,3 milijarde eura nastoji doprinijeti ekonomskoj i tehnološkoj konkurentnosti u ovo geopolitički nemilosrdno doba. Europski okvir za čipove otvara nove prilike i za hrvatsku znanost, inovacije i poduzetništvo. Raduje zato novo partnerstvo FER-a i imec-a, svjetskog lidera u području čipova, koje se naslanja na ovaj europski instrument', istaknuo je Ressler, koji je u ime Odbora za proračun pregovarao o Aktu o čipovima.
'Centar kompetencija za poluvodiče osigurat će rast i razvoj istraživačkog i inovacijskog kapaciteta RH, ali i doprinijeti digitalnoj i zelenoj tranziciji. Navedeno je komplementarno ciljevima Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, Nacionalne razvojne strategije, ali i Strategije pametne specijalizacije gdje su kao posebni ciljevi istaknuti poboljšanje znanstvene izvrsnosti, premošćivanje jaza između istraživačkog i poslovnog sektora i povećanje inovacijske učinkovitosti', poručio je dr. sc. Meštrić.
'Čipovi su strateška industrija i potrebne su nam samodostatnost i otpornost. Ono što možemo učiniti je pozicionirati Hrvatsku u europskom lancu, ne samo u izgradnji čipova, već i u pružanju savjetodavnih usluga koje smo spremni nuditi, a sve počinje s današnjim danom', istaknuo je Bujanović.
U prepunoj D1 dvorani FER-a održano je i predavanje dr. Jo De Boecka o utjecaju Europskog Akta o čipovima na razvoj poluvodičke industrije i ekosustava. 'Važno je povezati ekosustave različitih zemalja i osigurati da se inovacijska snaga koju imamo u Europi nastavi jačati. Vrlo je važno za lokalno gospodarstvo povezati industriju, ali i nove tvrtke, start-upe te nove poduzetnike. Ovom suradnjom želimo povezati Belgiju s Hrvatskom i dodatno ojačati taj odnos', poručio je Boeck.
Nakon potpisivanja memoranduma Joe De Boecku se na panel raspravi o trendovima u svjetskoj industriji čipova, utjecaju na gospodarstvo, ambicijama EU te prilikama i doprinosima Hrvatske pridružio profesor Makoto Nagata s japanskog sveučilišta Kobe.
