O industriji videoigara se, bar u ovim krajevima, uglavnom govori u superlativima. Insajderi ju prozivaju novim zlatnim rudnikom te svi postaju svjesni njezinog potencijala, što zbog činjenice da su videoigre svugdje oko nas, što zbog toga da se njima bavi sve veći broj ljudi.

Velik potencijal za zaradu

Riječima Aleksandra Gavrilovića, suosnivača hrvatskog tima Gamechuck, s kojim je razgovarao tportal, na industriju nije mogla utjecati ni pandemija. Proizvodnja videoigara u Hrvatskoj bilježila je 2019. godišnji rast od skoro 10 posto dok se tijekom krizne 2020. rast više nego udvostručio.

Doduše, povećan interes dijelom uzrokovan lockdownom u nekom trenu može i splasnuti, kao tijekom poznatog kraha arkadnog tržišta 1983. godine. 'Najrealniji scenarij je', objašnjava Gavrilović, 'da će rast ovog segmenta trajati još dugo jer je ogromna količina publike koja se tek uključuje u ovaj svijet - ne samo zbog starijih koji sve više igraju igre, nego zbog cijelih tržišta poput Južne Amerike i, jednom u budućnosti, Afrike.'

A što je s Hrvatskom?

'Komparativne prednosti Hrvatske u svim digitalnim poslovima, pa tako i u izradi videoigara, naša su visoka konkurentnost - cijene stanovanja su relativno niske, pa se nižim plaćama može konkurirati i napraviti više za manje', nastavlja Gavrilović.

Hrvatska s druge strane raspolaže nizom nefinancijskih kvaliteta vrijednih spomena, poput manjka nasilnih zločina, velike količine netaknute prirode nadohvat ruke i sličnih faktora koji se smatraju važnim životnim orijentirima mladim inženjerima i umjetnicima.

'Kao i kod svih kadrova, hrvatska gejming industrija ima i nekoliko zaostataka koji se nalaze u strateškoj viziji. Hrvatska bi mogla izabrati videoigre kao stratešku granu i na taj način spojiti suficitarne kadrove poput prevoditelja, pisaca i umjetnika s visoko plaćenim kadrovima poput inženjera i 3D modelara', tvrdi Gavrilović.

Ako se ovo napravi na kvalitetan način, u jednom potezu može se smanjiti nezaposlenost kronično nezaposlenih kadrova, povećati konkurentnost IT industrije te stvoriti brend Hrvatske kao zemlje inovativnih, kreativnih, umjetničkih igara.

Tim rečeno, postavlja se pitanje koji je kadar trenutno najtraženiji u hrvatskim gejming studijima. Struke koje se cijene sežu sve od pisaca, preko ilustratora i animatora, pa do programera, inženjera, glumaca i dizajnera. Izbor se, doduše, vrlo sužava ako pitate što studiji u Lijepoj Našoj zapravo traže. Većina, ako ne i svi, najteže pronalaze kvalitetne programere i 3D animatore.

Ideja traženog kadra također je vrlo relativna s obzirom na to da je najveći deficit na koncu - iskustvo. Lakše je naći početnike i onda ih obučiti da postanu kvalitetni, ali to zahtijeva vremena i truda, što često zna biti luksuz jer je industrija vrlo brza i dinamična.

Unatoč nekolicini nedostataka, napredak industrije jednostavno je neupitan. 'U posljednjih nekoliko godina imali smo prilike vidjeti velike uspjehe velikih firmi, od akvizicija Nanobita i Croteama do Gamepiresova izdavanja SCUM-a i tako dalje', nabraja Gavrilović.

Gamechuck - spoj dizajna i razvoja igara

Uzmemo li sve spomenuto u obzir, i dalje je neobično, skoro surealno iskustvo to da u Hrvatskoj postoji studio poput Gamechucka. Ovaj, u najboljem mogućem kontekstu, kuriozitet među developerima nastao je kao spoj ljubavi prema videoigrama i produkt dizajnu. Gamechuck je široj javnosti najviše poznat po modularnim automatima za videoigre, kao i po nekolicini naslova što su dobili potporu različitih europskih udruga i institucija. Uzevši u obzir to da je riječ o maloj kompaniji koja proizvodi videoigre, a usput se bavi razvojem Gamechuck Arcadea, koji se s većinom njihovih projekata povezuje samo kontekstualno, stvari postaju zanimljivije.

Igor Kolar, suosnivač tvrtke, naglasio je da Gamechuck ne bi bio to što jest bez ljubavi prema izumima i eksperimentiranju. Od studentskog projekta, koji im je iz prve ruke demonstrirao koliko ljudi zapravo vole automate i videoigre, do budućih projekata, poput simulatora za vožnju viljuškara u virtualnoj stvarnosti, a koji stiže s posebno dizajniranom pločom s komandama, svestranost je nešto što definira ovaj neobični studio.

Upravo je zbog toga teško na istom mjestu govoriti o njihovim videoigrama i automatima za videoigre. Ključne poveznice ovih dviju sfera čine svestranost i prilagodljivost. Gamechuck tako na službenoj stranici otvoreno spominje da je njihova platforma prijateljski raspoložena prema hakerima.

Od ideje o modularnim kontrolerima, iza kojih stoji univerzalni hardver, pa sve do primjenjivosti u virtualnoj stvarnosti, potencijal ovog projekta vrlo je jasan. Naravno, osvrt na opipljiv dio Gamechuckova portfelja samo je dio njihove priče.

Izdavači su velik dio priče

Studio je, kako bi opstao i sazrio, tijekom godina izdao nekoliko naslova čiji žanrovi sežu sve od interaktivnog stripa u obliku igre vApe Escape do intenzivne arkade Speed Limit.

Njihov najnoviji naslov napušta stripove i arkadne igre te zalazi u domenu retro akcije s elementima šuljanja. Midwintär je igra u kojoj se kao vukodlak, vampir ili vještica želite osvetiti zajednici koja vas je izgnala.

Ova igra možda neće imati univerzalnost Candy Crusha i sličnih naslova, ali će si uz pomoć adekvatnog izdavača osigurati proboj do ljudi koji će uživati u njoj.

'Za svaku igru pokušavamo naći iskusnog izdavača', ističe Gavrilović. 'Humble Bundle izdao je vApe Escape u sklopu svog programa Humble Originals. Speed Limit izdala su čak dva izdavača - fizičke kopije njemački Strictly Limited, a digitalne kopije japanski Chorus Worldwide.'

Priča s Midwintärom slijedi sličan pristup. 'Za Midwintär smo pronašli Rogue Games, američke izdavače koji u svojem odboru imaju veterane industrije kao što je Reggie Fils-Aime, bivši predsjednik Nintenda America, ali i mnoge druge iz Sonyja, LucasArtsa i slično', objašnjava naš sugovornik.

'Imati izdavača znači imati ne samo financijsko zaleđe koje osigurava to da će igra biti dovršena, nego i profesionalnu potporu u pogledu marketinga i dodatnih prilika kojima oni imaju pristup, poput ekskluzivnih platformskih ugovora i slično.'

Pozitivna prognoza

Kad smo ih za kraj pitali za mišljenje o budućnosti gejming industrije, članovi ovog kreativnog tima iznijeli su optimističnu viziju. 'Mislim da nas u idućih nekoliko godina čeka puno uspjeha malih ili novih firmi. Upravo za takav tip studija otvara se jako puno mogućnosti, od inkubatora u Novskoj do financijskih sredstava i slično', rekao je Gavrilović.