"Gledano iz današnje perspektive, više nećemo razvijati nove generacije dizel motora", istaknuo je Samuelsson u razgovoru za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Samuelsson je kazao kako će Volvo nastaviti razvijati trenutne modele s dizelskim pogonom uvedene 2013. godine kako bi udovoljili budućim standardima emisija, no troškovi njihovog održavanja u skladu s višim standardima onešišćenja postat će previsoki pa će se trenutna generacija vjerojatno proizvoditi do 2023. godine. 

Umjesto toga, Volvo će uložiti u električne i hibridne automobile, s prvim električnim modelom koji će na tržište dospjeti 2019. godine. 

 "Moramo priznati da je Tesla uspio ponuditi takav automobil za koji ljudi stoje u redu. U ovom području, također bi trebalo biti prostora za nas, uz visoku kvalitetu i atraktivan dizajn", smatra Samuelsson.

Kako je istaknuo, stroža pravila o emisijama štetnih plinova podići će cijenu automobilima na dizelski pogon do razine gdje će hibridni automobili postati atraktivna alternativa. 

Prosječno ograničenje emisija ugljičnog dioksida za vozila europskih proizvođača morati će pasti sa 130 grama po kilometru na 95 grama do 2021. godine, prisiljavajući ih na veća ulaganja u tehnologiju ispušnih plinova.

Automobili na dizelski pogon čine više od 50 posto novo registriranih automobila u Europi, po čemu je ta regija uvjerljivo najveće svjetsko dizelsko tržište. Volvo, koji je u vlasništvu kineske kompanije Gelly, 90 posto svojih SUV-ova XC90 prodaje u Europi s dizelskim motorima.