Zbog taloženja marsovske prašine na njegovim solarnim panelima, robot InSight postupno je gubio mogućnost punjenja baterija.

U travnju ove godine funkcionirao je na tek jednoj desetini kapaciteta s kojima je sletio na površinu Crvenog planeta. Došao je trenutak kad mu je nemilosrdna prašina došla glave.

Američka svemirska agencija NASA objavila je 19. prosinca kako je izgubila kontakt s InSight-om i kako pretpostavljaju da je to kraj njegove misije.

Četiri godine istraživanja

InSight (što je skraćenica za Interior Exploration using Seismic Investigations, Geodesy, and Heat Transport) je na Mars sletio 26. studenog 2018. godine.

Zadaća mu je bila istraživati unutrašnju strukturu i sastav Marsa tijekom razdoblja od 709 marsovskih dana (sola), odnosno 728 naših zemaljskih, uglavnom putem bilježenja seizmičkih aktivnosti.

Kao i brojni drugi NASA-ini roboti, višestruko je premašio očekivano vrijeme trajanja - do 20. prosinca prošlo je 1.445 sola. Tijekom tog produljenja misije također je pratio promjene vremena.

Njegovo istraživanje promijenilo je naše razumijevanje unutrašnjosti stjenovitih planeta i postavilo temelje za buduća istraživanja, kako Marsa tako i Zemlje, Mjeseca, Venere, pa čak i planeta u drugim solarnim sustavima.

Problemi s prašinom nisu bili neočekivani, ali zbog manjka prostora i štednje na težini InSight nije bio opremljen uređajima za njeno uklanjanje, već se za to oslanjao na varljive vjetrove Marsa.

Pratit će ga i dalje, za svaki slučaj

U NASA-i su predviđali kako će do okončanja misije zbog nakupljene prašine doći u prosincu ove godine, što se pokazalo prilično točnim.

Zbog sve manje količine dostupne energije tijekom ljeta su bili isključeni svi znanstveni instrumenti osim seizmografa, koji je prikupljao podatke bar do 22. listopada.

U NASA-i planiraju ponovno pokušati stupiti u kontakt s InSight-om. Ali, ako u tome ne uspiju dva puta zaredom bit će to i službeno kraj misije. Nakon toga će njegov status povremeno provjeravati NASA-ina mreža Deep Space, za svaki slučaj.

InSight je prema Marsu krenuo na raketi Atlas V 5. svibnja 2018., skupa s još dva robota tipa CubeSats, koji su dobili nadimke WALL-E i EVE.

Ti su sateliti veličine aktovke bili dijelom misije Mars Cube One (MarCO), kojom je uspješno testirano mogu li takvi uređaji preživjeti putovanje dubokim svemirom. Ujedno su proslijedili podatke koje je InSight prikupio tijekom slijetanja, da bi nedugo zatim bio izgubljen kontakt s njima.

Prva snimka vjetra, marsotresi...

Jedan od prvih InSight-ovih uspjeha bila je zvučna snimka s površine Marsa. Kako je zbog tanke atmosfere na Marsu vrlo tiho, nije se moglo čuti puno više od vjetra. Ipak, bilo je uzbudljivo čuti kako zvuči svijet koji nije Zemlja.

Prvi marsotres zabilježen je 6. travnja 2019., korištenjem instrumenta Seismic Experiment for Interior Structure (SEIS). Od tada ih je zabilježeno još više od 1.300, uključujući i najveći magnitude 5, 4. svibnja ove godine. Uhvatio je i udar meteorita u površinu Crvenog planeta.

Pomoću njegovih mjerenja također je ustanovljeno kako Mars ima koru debelu 20 do 37 kilometara, plašt debeo 1.560 km i tekuću jezgru promjera 1.830 km.

InSight je donio prvi magnetometar na Mars, kojim je istraživao stijene na površini i nekoliko kilometara ispod nje, koje su dale deset puta jači magnetizam nego što se očekivalo.

Otkrio je i tragove nekadašnjeg Marsovog magnetnog polja. Poslužio je i kao mini vremenska postaja za bilježene raznih atmosferskih pojava, poput pada tlaka pri prolasku vrtložnih vjetrova.

Temeljem tih podataka izrađivane su dnevne vremenske prognoze, objavljivane sve do 25. listopada 2020., piše TechCrunch.