Myriad je 1994. otkrio gen BRCA1, a godinu kasnije BRCA2 koji su odgovorni za drastično povećanje rizika oboljenja od raka dojke i jajnika, čak do 85 posto. Testiranje na ove gene od tada do danas spasilo je živote mnogih žena koje su se pravovremeno odlučile na odstranjivanje maternice, jajnika ili dojki. Na temelju testova mazektomiju su, među ostalima napravile i neke slavne osobe poput Sharon Osbourne i Christine Applegate.

No ova su otkrića u posljednje vrijeme izazvala velike podjele u medicinskoj zajednici. Dok neki stručnjaci smatraju da bi kompanije trebale imati pravo patenta na pronalazak problematičnih gena jer su u njih uložile golema sredstva, drugi upozoravaju da su geni proizvod prirode, a ne čovjeka te da bi patenti bili neetični i usporili daljnji razvoj medicine.

Nasuprot Myriadovim odvjetnicima u sudnici su se našli predstavnici American Civil Liberties Uniona koji je 2009. podnio tužbu protiv prakse dodjeljivanja patenata sveučilištima i medicinskim kompanijama koja se u SAD-u provodi već tri desetljeća. Konačna odluka mogla bi imati velike posljedice za buduća genetska istraživanja.

Ne smije se patentirati priroda

Professor Alan Ashworth, direktor britanskog Instituta za istraživanje raka smatra da bi pobjeda Myriada jako unazadila medicinske znanosti u cijelom svijetu.

'Ideja da možete uzeti dio DNK i tvrditi da je samo vama dozvoljeno testirati njezino postojanje je kriva', upozorio je Ashworth i dodao: 'To smrdi i moralno i intelektualno... Prije 20 godina trudili smo se izolirati pojedine gene odgovorne za sklonost raku i drugim bolestima. No danas možemo napraviti analizu cijelog genoma određene osobe koja će sadržavati svaki od 20.000 gena kako bi utvrdili je li sklona nekoj bolesti. Kada bi bilo po Myriadu mi bismo mogli pretraživati cijeli genom, ali ne i BRC gene jer ih oni smatraju svojim vlasništvom. To je glupost.'

Istraživači i privatne kompanije trenutno rade na izoliranju problematičnih gena kako bi na temelju njih stvorili testove i nove terapije. Procjenjuje se da je u SAD-u do sada patentirano oko 40 posto ljudskog genoma.

Hrvatski genetičar Tomislav Domazet Lošo smatra da je utrka za komercijalizacijom i patentiranjem svega i svačega, osobito u SAD-u dovela do nekih apsurda.

'Testovi, kao i konkretni tehnički izumi koji ne postoje u prirodi, mogu se patentirati, ali ne i geni', rekao je mladi ali uspješni znanstvenik sa Zavoda za molekularnu biologiju na Institutu Ruđer Bošković.

'Koliko ja shvaćam oni žele patentirati pravo na testiranje gena, bilo kakvim testom, ne samo njihovim. No time bi napravili monopol i onemogućili daljnji razvoj znanosti. Uglavnom se protiv takvih patenata bune stručna udruženja kojima je jasno da je neetično patentirati bilo što iz prirode, što čovjek nije sam stvorio. Bilo bi u redu da su oni u laboratoriju stvorili neku sintetsku DNK koja bi nečemu služila, za neku gensku terapiju, pa da nju patentiraju. No ovo što oni traže je kao da netko u Amazoniji otkrije neku biljku, patentira je i kaže da svatko tko u svijetu uzgaja takvu biljku mora plaćati patentna prava.

Ako se kompanijama dozvoli da sve živo patentiraju to će usporiti biomedicinska istraživanja. Kao prvo nitko drugi neće imati interesa dalje raditi na konkretnom genu ako će za sve njima morati plaćati patent. To će poskupiti istraživanja i ubiti konkurenciju', rekao je dr. Domazet Lošo.

Cijene testova i terapija odletjele bi u nebo

Jedno od važnih pitanja u ovom slučaju je također kako bi se pobjeda Myriada mogla odraziti na ostatak svijeta. Britanski medicinski stručnjaci strahuju da bi ona mogla značajno poskupiti sve testove na gene BRCA1 i BRCA2. Oni trenutno u SAD-u koštaju oko 4.000 dolara, dok su u britanskom zdravstvenom sustavu besplatni.

Dr. Domazet Lošo smatra da bi pobjeda američke kompanije imala posljedice za cijeli svijet no kaže da ipak postoje neki oblici ingerencije na određenim područjima i regijama što znači da bi američke tvrtke morale ishoditi i europske patente.

'Pitanje je može li se tako nešto učiniti prema europskom patentnom pravu', rekao je. 'No to je filozofsko pitanje bez obzira u kojoj zemlji se ono otvara. Meni je jasno da istraživanja koštaju, međutim, u znanosti mi to stalno radimo. To je za opće dobro. Mora postojati i neko opće dobro. Znanost bi trebala služiti svima, a ne samo privatnim interesima. Čak i ako netko otkrije defektne gene ili uzrok neke bolesti i to je stvorila priroda. Hoćemo li doći do toga da će netko moći patentirati bolest; da će ljudi plaćati nekome tko ju je otkrio? Na globalnoj sferi sve se više smanjuje prostor javnog dobra. Sve postaje komercijalno. Gdje god se može postaviti zastavica danas se ona postavlja. To je po meni loše za društvo. To može utjecati na istraživanja i na opću dobrobit ljudi, na opći altruizam.

Ja svoja otkrića koja sam objavio u časopisima nisam patentirao. Jedan patent imam u postupku, no tu je riječ o proceduri, a ne o nekom genu', objasnio je Domazet Lošo.