Udruga BSA | The Software Alliance objavila je rezultat prvog tromjesečja kampanje koju provodi diljem Hrvatske. Od sredine prosinca 2012. do sredine ožujka ove godine BSA je kontaktirao 4000 tvrtki, mahom srednjih i manjih.

Poslali su im informativni dopis, u kojem su naglašene pravne posljedice korištenja nelicenciranog softvera i prednosti licenciranog softvera. Naveli su i mrežne poveznice prema dodatnim sadržajima o softverskom licenciranju i upravljanju softverskom imovinom.

U nastavku kampanje, tvrtke je, nastavno na dopis, izravno kontaktirao tim telefonske podrške BSA, koji je direktorima i odgovornim osobama ponudio pomoć i podršku u licenciranju i upravljanju softverskom imovinom.

Po prvi put BSA je od tvrtki tražio i povratnu informaciju u vidu ovjerene izjave kojom potvrđuju da u svom poslovanju koriste isključivo licencirane računalne programe i time poštuju prava intelektualnog vlasništva proizvođača računalnih programa.

Odgovore je poslalo manje od trećine tvrtki (točnije 27 posto). Što su u BSA doznali iz njihovih odgovora?

• 71 posto direktora i odgovornih osoba reklo je kako nije upoznato s radom i aktivnostima BSA
• 98 posto anketiranih tvrtki tvrdi kako u svom poslovanju koristi isključivo licenciran softver
• 78 posto tvrtki priznaje kako nije u potpunosti upoznato s upravljanjem softverskom imovinom i prednostima koje donosi
• 13 posto tvrtki želi biti kontaktirano s više informacija i pomoći pri upravljanju softverom i licenciranju

'Rezultati kampanje potvrđuju našu pretpostavku da tvrtke nemaju razvijenu svijest o štetnosti piratskog softvera. Sve podatke dobivene tijekom kampanje detaljno ćemo pregledati i poduzeti mjere podizanja svijesti o rizicima softverskog piratstva', rekao je odvjetnik Andrej Matijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj.

Udruga, koja u Hrvatskoj broji 12 članica, nastavit će kontaktirati sve tvrtke koje nisu ispunile i vratile izjave tražene tijekom kampanje. 'Takve tvrtke i njihove uprave trebaju biti svjesne da nesuradnja lako može rezultirati brojnim nepredviđenim rizicima i troškovima', upozorio je Matijević.

BSA će također nadopuniti svoju edukacijsku i pravnu strategiju novim aktivnostima.

U posljednje vrijeme BSA bilježi značajan porast prijava softverskog piratstva, dva do tri puta veći nego prijašnjih godina. Stiže ih i po dvadesetak tjedno. Do povećanja je, kaže Matijević, došlo zbog toga što zaposlenici sve češće prijavljuju poslodavce, kao i zbog toga što se konkurenti međusobno prijavljuju.

BSA svakodnevno zaprima anonimne prijave o softverskom piratstvu putem besplatnog telefona 0800 32 32 32 i e-mail adrese infocroatia@bsa.org. Prijave koje pobuđuju sumnju na umnožavanje, korištenje ili distribuciju nelicenciranog računalnog softvera BSA prosljeđuje Državnom inspektoratu ili policiji.

Inspektorat ih često iskoristi kako bi provjerio pridržava li se prijavljena tvrtka zakona i pravilnika i u drugim aspektima poslovanja, tvrdi glasnogovornik BSA.

Ovisno o inspektoru i stanju na terenu, tvrtke i odgovorne osobe dobiju ili mandatnu kaznu (pet do deset tisuća kuna za odgovornu osobu, 50 do 100 tisuća kuna za tvrtku) na licu mjesta ili priliku za nabavku legalnog softvera. Godišnje tako naplate oko 750 tisuća kuna, što je značajno više nego prije tri godine, kada je bilo naplaćeno oko 35 tisuća kuna.

Broj je kazni u porastu, ustvrdio je Matijević, podsjetivši kako prekršajni sudovi - dođe li slučaj do njih - na raspolaganju imaju i puno neugodniju mjeru: zabranu obavljanja djelatnosti.