Hrvatska je po prvi put obuhvaćena istraživanjem Consumer Barometer, koje Google provodi u suradnji s tvrtkama IAB Europe i TNS Infratest, a koje proučava ponašanje i navike potrošača pri kupovini, s naglaskom na korištenje interneta kao izvora informacija tijekom kupovine.

Od zemalja bivše Jugoslavije, među 26 odabranih našle su se još Slovenija i Srbija.

Kod nas je istraživanje provedeno na više od dvije tisuće korisnika interneta, uglavnom starih do 50 godina, koji su kupili artikle iz 36 kategorija, podijeljenih u sedam sektora (maloprodaju, tehnologiju, namirnice i zdravstvene proizvode, automobilsku industriju, medije i zabavu, putovanja, financije i nekretnine).

Za proizvode kupljene unazad godinu dana pitalo ih se kako su proveli istraživanje za kupnju te kako su se odlučili za kupnju kako su ju na kraju obavili. Istraživanje je proveo GfK - Centar za istraživanje tržišta.

Puno tražimo, malo kupujemo online

Pokazalo se kako je, ovisno o kategoriji, između 57 i 96 posto istraživanja proizvoda i odluka o kupovini obavljeno uz pomoć različitih izvora na internetu. Samo je 12 posto kupnje obavljeno online, pri čemu treba imati u vidu kako bi neke proizvode - poput automobila ili namještaja, recimo - bilo neobično kupovati naslijepo. Ipak, zaostajemo za Slovenijom, gdje je zabilježeno 23 posto.

Taj se jaz barem djelomično može objasniti razmjerno slabom ponudom domaćih e-trgovina, time što je dobar dio Hrvata kupovao i još uvijek kupuje u inozemstvu (što bi se donekle trebalo promijeniti ulaskom u EU), ali i visokim cijenama domaćih poštanskih usluga.

Najbolje kotiraju putovanja - 96 posto ispitanika koristilo je internet kao izvor informacija, a 60 posto i za kupovinu usluge. Slijede potrošačka elektronika i mobiteli (92 i 27 posto) te kinoulaznice i drugi medijski proizvodi (85 i 38 posto).

Osim za putovanja, tehnologiju i medije, Hrvati vole konzultirati internet prije nabavke automobila i robe široke potrošnje. Nešto lošije stoje živežne namirnice i, zanimljivo, financijske usluge. S druge strane, offline radije istražuju nego online kad su u pitanju živežne namirnice i roba široke potrošnje.

Nema do odlaska u trgovinu

Informacije ipak još uvijek najradije tražimo u trgovinama, iako su se među prva tri mjesta probile tražilice i stranice trgovaca i proizvođača, odnosno web shopovi. Slijede brošure i katalozi, usmene preporuke te siteovi za usporedbu proizvoda i cijena. Oglašavanje je na zadnjem mjestu.

Najveći broj ispitanika u istraživanje je kretao tjedan dana prije kupovine (gotovo trećina). Petnaest posto istražuje mjesec dana ili više, 18 na sam dan, deset posto sat prije, a 25 posto nekoliko trenutaka prije same kupnje. Tako visoki udio impulzivne kupovine vjerojatno se može djelomično objasniti prirodom onog što se nabavlja (recimo, kinoulaznica), ali i sve raširenijim korištenjem mobitela i mobilnog interneta.

U regionalnom ogranku Googlea velike mogućnosti za poboljšanje izravne kupovine s interneta vide u sektorima financija i osiguranja, budući da samo 12 posto hrvatskih potrošača obavlja financijske transakcije putem interneta te u turizmu. 'Veliki broj ponuđača smještajnih kapaciteta na Jadranu nemaju ni web stranicu, kamoli mogućnost bukiranja online', naglasio je Joško Mrndže, Googleov direktor za regiju Adriatic.

Istražujemo uglavnom s računala

U proteklih 12 mjeseci kao maloprodajne kategorije na koje najviše utječe istraživanje na internetu pokazale su se knjige i kućanski aparati (81 posto). Prate ih sportska oprema (78 posto) i pokućstvo/namještaj (78 posto). Najviše kupljenih proizvoda online iz ovih kategorija su knjige (28 posto) i sportska oprema (18 posto), dok se najmanje kupuje oprema za uređenje doma i pokućstvo (šest posto).

'Ako trgovac pokućstvom nije vidljiv na internetu, vrlo je vjerojatno da njegovo poslovanje ne ostvaruje puni potencijal. Kupci namještaja više ne idu od trgovine do trgovine kako bi našli odgovarajući proizvod, radije pretražuju internet', kaže Andrej Koštomaj, Googleov menadžer marketinga za regiju Adriatic.

S 98 posto u Hrvatskoj, 91 posto u Sloveniji i 97 posto u Srbiji, najviše korisnika preferira tražilicu Google. Građani Hrvatske uglavnom koriste računala/tablete kako bi pretraživali kategorije putovanja (85 posto), a usko ih prati kategorija tehnoloških proizvoda (82 posto). U isto vrijeme mobilni telefoni se najčešće koriste kako bi se istražilo artikle iz kategorije mediji (19 posto).