To je jedan od zaključaka okruglog stola na temu Hrvatski ICT u EU – iskustva i očekivanja, kojim je zatvorena sedma Combisova konferencija.

Sudjelovali su Ivan Gabrić (predsjednik uprave Combisa), Ivan Vidaković (direktor Microsofta Hrvatska), Luka Abrus (direktor tvrtke Pet minuta) i Saša Cvetojević (poduzetnik, investitor, član upravnog odbora CRANE-a i jedan od osnivača Zagrebačkog inkubatora poduzetništva) te Aron Paulić, direktor medijske kuće Bug, kao moderator.

Vidaković je ocijenio kako su u obrazovanju napravljeni određeni pozitivni pomaci - povećan je broj studenata, a udio zaposlenih s visokom stručnom spremom je porastao 18 posto (što je jako daleko od cilja Europske unije, koja namjerava doseći razinu od 40 posto do 2020. godine).

No upozorio je kako je među studentima i diplomantima nesrazmjerno malo tehničkih struka i prirodnih znanosti. 'Kvote su određene kao da se od 19. stoljeća ništa nije promijenilo', rekao je.

Nedostaje nam više rizika

A tim je stručnjacima najlakše potražiti i dobiti posao negdje drugdje. Mnogi žele ostati, ali na to se neće odlučiti izbog pukog domoljublja. Jedno je moguće rješenje, naglasio je Abrus, ponuditi izazovne, svijetu okrenute projekte u Hrvatskoj.

Drugo je rješenje, smatra Cvetojević, uvoz radne snage. No, pitanje je tko će htjeti doći, zato što ne nudimo dovoljno visoke plaće čak ni stručnjacima iz zemalja u bližem okruženju, poput Bugarske i Rumunjske.

Žele li rasti, domaće tvrtke morat će se probiti na inozemnim tržištima, složili su se sudionici okruglog stola.

'Pokušavamo izaći na regionalna tržišta tako što ono što smo već razvili za nekog od korisnika repliciramo i prilagođavamo novim tržištima. Ključni izazov za sve nas koji imamo domaću proizvodnju jest kako naći te kupce na novom zajedničkom tržištu ili na širem tržištu Europe. To na prvi pogled izgleda jednostavno, ali konkurencija je velika, barijere za ulazak na druga tržišta vrlo su visoke', naglasio je Gabrić.

Našoj poslovnoj zajednici, nastavio je, nedostaje više poduzetništva i više rizika. Još uvijek sami ne vjerujemo da možemo stvoriti nešto novo, a zapravo bismo morali pokrenuti određene valove promjena i promijeniti takav stav.

ICT treba biti dio hrvatskog branda

'Imali smo sreću što smo pokrenuli biznis u trenutku kad je kretala kriza pa i nismo imali izbora nego okrenuti se globalnom tržištu koje nam danas čini većinu poslovanja', rekao je Abrus.

Tržištu SAD-a posvetili su se zato što je jedinstveno i otvorenije od još uvijek rascjepkanog europskog.

'Amerikancima smo cjenovno kompetitivni. Naša im je poslovna kultura bliža od azijske, a i doživljavaju nas kao izdanak ruske škole matematike i prirodnih znanosti, što znači da misle da možemo sve riješiti i isprogramirati. Trebamo ih i dalje držati u tom uvjerenju', rekao je Abrus.

'ICT treba postati dio hrvatskog branda, poput turizma i sportaša. Dio državne politike trebao bi biti usmjeren ka tome', smatra Cvetojević. 'Trebamo se odmaknuti od situacije u kojoj većina diplomiranih stručnjaka, a naročito onih koji su završili poslijediplomske studije, želi ponajprije raditi u financijskom sektoru ili državnoj upravi, a rijetko kada u posve privatnom sektoru.