Europska svemirska agencija od 2014. godine kroz program Copernicus omogućuje kontinuirano i precizno praćenje našeg planeta iz svemira. Riječ je o jednom od najvažnijih programa za promatranje Zemljine površine, atmosfere i oceana koji svake godine objavljuje nekoliko petabajta javno dostupnih podataka (1 PB = 1024 TB)
Podaci se uglavnom prikupljaju kroz misije zajedničkog imena Sentinel. Trenutno je aktivno pet takvih misija od kojih je, iz perspektive ovog teksta, najzanimljivija misija Sentinel 1.
Sateliti te misije snimaju radarom sa sintetičkom aperturom (eng. Synthetic Aperture Radar, SAR) koji prema Zemlji odašilje signale veće valne duljine kako bi mogli prodirati kroz oblake, dim i vulkansku prašinu, ali i snimati noću. S druge strane, takvi signali, obično frekvencije između 1 i 12 GHz (valna duljina između 30 cm i 2,5 cm), postižu nižu rezoluciju.
vezane vijesti
Zato SAR sateliti tijekom leta po orbiti isto područje snimaju s više pozicija kako bi kasnije povezivanjem snimljenih podataka s različitih pozicija rekonstruirali radarsku sliku visoke rezolucije. Na taj način metoda SAR antenom manjih dimenzija (u slučaju Sentinela 1 radi se o antenskom nizu duljine 12 m) imitira snimanje antenom velikih dimenzija (duljine nekoliko kilometara). Upravo je po sintetičkom (umjetnom) povećanju aperture antene ova metoda dobila ime.
Sateliti Sentinel-1A i Sentinel-1B lansirani su 2014., odnosno 2016. godine u sklopu misije Sentinel 1. Kako bi se smanjilo vrijeme ponovljenog snimanja (eng. Repeat cycle), sateliti na visini od 693 km lete pomaknuti za 180°.
To vrijeme za svaki satelit iznosi 12 dana, odnosno za cijelu misiju s dva satelita 6 dana što znači da možemo vrlo detaljno pratiti sve promjene koje se događaju na određenom području u relativno kratkom vremenskom intervalu. Nakon što je 2022. zbog tehničkog kvara Sentinel-1B prestao slati podatke, odlučeno je ubrzati proces pripreme satelita Sentinel-1C kako bi se osigurao neprekinuti priliv podataka.
I to nas dovodi do povoda za ovaj tekst: Sentinel-1C uspješno je lansiran 5. prosinca 2024. godine. Iako temeljen na istom konceptu kao i njegovi prethodnici 1A i 1B (ima instrument SAR koji snima u frekvencijskom području C s centralnom frekvencijom od 5,4 GHz), tehnološki napredak do kojeg je u međuvremenu došlo omogućio je još preciznija mjerenja, brži prijenos podataka i duži operativni vijek satelita.
Slika uz ovu objavu prikazuje jednu od prvih radarskih snimki snimljenih Sentinelom-1C. Promatrano područje je dio Nizozemske koji uključuje grad Amsterdam i pokrajinu Flevoland, regiju poznatu po naprednom sustavu upravljanja vodama i poljoprivredi. Upravo se u tom segmentu očekuju najveći iskoraci potaknuti novim, nikad detaljnijim podacima prikupljenima iz svemira.
Osim za primjene u poljoprivredi, Sentinel 1 jedna je od ključnih misija programa Copernicus za praćenje promjena na Zemljinoj površini, od slijeganja tla i pomaka uzrokovanih prirodnim katastrofama do promjena u urbanim i ruralnim područjima.
Budući da može snimati u svim vremenskim uvjetima, danju i noću, pruža vrijedne podatke za urbanističko planiranje, pomorski monitoring i brzi odgovor na krizne situacije. Podaci snimljeni programom Copernicus javno su dostupni na službenoj web stranici.
