Tog 17. studenoga 1992. na ceremoniji u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu službeno je puštene u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu, i njezina poveznica na globalni internet
Taj dan se računa kao službeni datum spajanja prve, u nacionalnim razmjerima, mreže bazirane na internetskom protokolu na Internet.
Riječ je bila o vezi iz Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu prema Sveučilištu u Beču kapaciteta 9,6 kbps (9.600 bit/s), uspostavljenoj u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže.
Projekt je pokrenulo tadašnje Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike u listopadu ratne 1991. godine uz neposrednu potporu prof. dr. sc. Branka Jerena, tada zamjenika ministra znanosti, tehnologije i informatike, kasnije ministra znanosti i rektora Sveučilišta u Zagrebu.
Na jesen 1991. godine formiran je Odbor za akademsku mrežu kojeg je vodio mr. sc. Predrag Pale s tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta (danas FER) Sveučilišta u Zagrebu, a u odboru su još bili Ivan Marić i Velimir Vujnović iz Sveučilišnog računskog centra (Srce), Darko Bulat s Instituta Ruđer Bošković i Ljubimko Šimičić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta U Zagrebu.
Odbor je na svojem prvom sastanku, održanom 3. listopada 1991., Srcu povjerio izgradnju i administriranje mreže i podršku korisnicima, prepoznajući u Srcu instituciju koja je svojom tradicijom, postignućima i kapacitetima mogla osigurati uspješnost i održivost ovoga velikog projekta. Mreža je kasnije dobila i ime: CARNet - Croatian Academic and Research Network (Hrvatska akademska i istraživačka mreža).
Voditelj tima koji operativno obavio taj veliki posao i operativno uspostavio prvu internetsku vezu bio je Ivan Marić, tada voditelj Odjela za računalne mreže u Srcu, a danas zamjenik ravnatelja i tehnički direktor Srca.
Prve ustanove koje su bile uključene u nacionalnu akademsku i istraživačku mrežu i koristile međunarodnu internetsku vezu u Srcu bile su Ekonomski fakultet u Osijeku, Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Institut Ruđer Bošković, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu i Tehnički fakultet u Rijeci. Putem javnog računala u Srcu, pristup internetu bio je omogućen i svim građanima Hrvatske.
Svakako treba spomenuti i ostatak tima u Srcu koji je od 1991. godine pionirski gradio internet u Hrvatskoj: Davorin Gabriel, sistem-inženjer u Srcu, Josip Derado (trenutno predaje na Georgia Institute of Techology, Atlanta, Sjedinjene Države); Marija Maletić (DB analitičar na Queensland University of Technology, Brisbane, Australija); Stanka Gašić (Austrijska lutrija, Beč, Austrija); Lada Smoljanović (Švicarska) i Velimir Vujnović (Cisco, Sidney, Australija).
Vrlo brzo nakon završetka školovanja imali su priliku započeti s implementacijom (servisa i aplikacija) novog (internetskog) protokola u Srcu ali i u nacionalnoj mreži (koju je Srce dugi niz godina gradilo i održavalo).
U godinama koje su slijedile nova tehnologija je nužno uvjetovala i dodatno ekipiranje Srca novim snagama pa tako 1992. dolaze Dobriša Dobrenić i Darija Meter, a nakon njih, pa sve do današnjih dana, Srcem su prošle i prolaze mnoge mlade osobe.
Nova tehnologija je odredila i reorganizaciju tadašnjeg Srca, a novi mrežarski tim je iznio prvi val izgradnje akademske mreže – instalaciju nacionalne jezgre (WAN) i gradskih mreža (MAN) u pojedinim sveučilišnim gradovima.
Vlada Republike Hrvatske je 1995. godine donijela odluku o osnivanju ustanove CARNet, ali je Srce nastavilo graditi i održavati akademsku i istraživačku mrežu sve do 2009.
