Cijene širokopojasnog pristupa internetu u Europi jako su neujednačene i u nekim zemljama usluga je i do četiri puta skuplja nego u drugima, pri čemu Hrvatska spada među zemlje s najvećim cjenovnim rasponom u Europskoj uniji, pokazalo je istraživanje Europske komisije
Cijene koje se naplaćuju za širokopojasni pristup internetu u fiksnoj telefoniji variraju u europskim zemljama i do 400 posto za standardnu uslugu od 12 do 30 megabita po sekundi (Mbps) na koju se pretplaćuje većina europskih korisnika, pokazalo je istraživanje Europske komisije koje je obuhvatilo razdoblje od 1. do 15. veljače prošle godine.
Prema tom se istraživanju najniže cijene u članicama Europske unije kreću u rasponu od 10 do 46 eura mjesečno dok najviša doseže 140 eura.
Najniža oglašena cijena širokopojasnog pristupa internetu zabilježena je u Litvi i iznosi 10,30 eura mjesečno. Slijede Rumunjska s 11,20 eura i Latvija sa 14,60 eura.
Najveći pak raspon cijena bilježe Poljska, od 20 do 140 eura, te Hrvatska, od 30 do 121 eura.
Odvojeno je pak istraživanje pokazalo da europski pružatelji usluga pristupa internetu u prosjeku isporučuju samo 75 posto brzine od one koju su klijenti platili.
Stoga u Europskoj komisiji zaključuju da je za 400 milijuna korisnika interneta u EU pitanje cijene, brzine i mogućnosti odabira usluga širokopojasnog pristupa internetu stvar ‘zemljopisne lutrije’.
'Ne postoji jedinstveno tržište za internet i to se mora promijeniti', konstatirala je povjerenica EU-a za digitalni razvoj Neelie Kroes, upozoravajući da nema razloga da netko u EU plaća četiri puta veću cijenu za isti proizvod.
Iako u teoriji 28 zemalja članica EU-a čine jedinstveno tržište, pružatelji internetskih usluga sporo se integriraju a propisi na razini pojedinih zemalja koče pokušaje poticanja prekogranične konkurencije.
Povjerenica Kroes kritizirala je također industriju zbog neinformiranosti korisnika širokopojasnog interneta, upozoravajući da 66 posto korisnika ne zna koju su brzinu internetske veze ugovorili.
'Vrijeme je da kompanije počnu surađivati kako bi utvrdile bolje načine oglašavanja i tumačenja svojih proizvoda', zaključila je Kroes.
Europska organizacija telekomunikacijskih mreža (ETNO), koja predstavlja najveće europske operatere, naglasila je da njezini članovi 'neprekidno ulažu napore u poboljšanje transparentnosti i smislenosti informacija koje pružaju', navodi AFP.
U ETNO-u su također odbacili zabrinutost Komisije zbog razlike u cijenama u EU, tvrdeći da ih 'opravdavaju različiti uvjeti na nacionalnim tržištima i različita dinamika'.