Rezultati nedavno provedenog istraživanja pokazali su kako smo se bolje plasirali ne samo od Poljske i Češke, već i od Njemačke
Centar za europske političke studije (CEPS) istražio je uspješnost europskih zemalja u digitalnom učenju i ustanovio da su Estonija, Nizozemska i Finska napredovale u digitalnom obrazovanju, dok su se Italija i Njemačka našle na začelju ljestvice.
Nova studija mjerila je rezultate učenja, digitalnu infrastrukturu, politiku kao i stav ljudi prema digitalnom učenju u 27 država članica Europske unije.
Što je digitalno učenje?
Prema definiciji CEPS-a, digitalno učenje je svaka vrsta učenja koja se provodi uz podršku digitalne tehnologije od online tečajeva za učenje kodiranja pa sve do gamifikacije učionica, obrazovanja i cjeloživotnog usavršavanja koji se transformiraju digitalnom tehnologijom.
Rezultati CEPS-ovog istraživanja naglašavaju potrebu za ciljanim politikama kao i prekograničnim učenjem.
Prva tri mjesta zauzele su Estonija, Nizozemska i Finska. Sve tri države imaju snažne nacionalne politike koje potiču digitalno učenje i korištenje digitalnih vještina, kao i visoku digitalnu pismenost stanovništva.
Zemlje sa slabijim rezultatima uključuju Belgiju na 21. mjestu, Poljsku na 22. mjestu, Češku na 23. mjestu, Rumunjsku na 24. mjestu, Grčku na 25. mjestu, Italiju na 26. mjestu i Njemačku na 27. mjestu.
Lošiji rezultati sugeriraju ograničenu podršku nacionalnih politika za jačanje digitalne pismenosti i otežani pristup digitalnim resursima u navedenim zemljama. Dok pojedine veće europske zemlje zaostaju, manje zemlje se nalaze iznad prosjeka.
Luxembourg, najbogatija europska zemlja, nalazi se na četvrtoj poziciji unatoč tome što ne postiže dobre ocjene vezane uz inovacije. Još više iznenađuju Malta koja se nalazi na petom i Cipar na šestom mjestu, koji dokazuju kako se isplati investirati u digitalnu infrastrukturu i obrazovanje, poručuju iz CEPS-a.
izvjesna budućnost
Tehnološki napredak je nazaustavljiv: Evo što će nam se sve dogoditi do 2030. godine
Hrvatska je na 13. mjestu kada je pitanju digitalno učenje, zauzevši sredinu ljestvice, ali nadmašujući puno veće i bogatije zemlje. Hrvatska brzo napreduje jer je prepoznala potencijal digitalizacije, ambicioznih novih politika kao i financiranja iz europskih fondova te financiranja na nacionalnoj razini.
Kao posebno zanimljiv projekt izdvojen je projekt e-Škole koji provodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET s ciljem digitalne transformacije obrazovnih procesa svih škola u Hrvatskoj do kraja 2022. godine.
'Rezultati istraživanja trebali bi biti alarm za zemlje koje riskiraju propustiti trend digitalnog obrazovanja. Koje su sličnosti između Italije i Njemačke? Obje su zemlje snažne u tradicionalnim industrijama, odnosno u proizvodnji, dok su slabe u digitalnom učenju.
Njihovi lideri trebali bi učiti od svojih manjih, brzo prilagođavajućih EU partnera koji su orijentirani na budućnost', uvjeren je direktor CEPS-a Daniel Gros.
