BIG DATA KONFERENCIJA

Hrvatska tek ulazi u svijet velikih podataka

07.02.2013 u 16:43

Bionic
Reading

U svijetu je to jedno od brzorastućih tržišta, no kod nas još nema pravog zanimanja za alate i načine obrade velikih količina podataka u realnom vremenu, čulo se na IDC-ovoj konferenciji o 'big data'. No, čeka i nas rast

Boris Žitnik, direktor i glavni analitičar tvrtke IDC Adriatics, rekao je kako globalno tržište u tom segmentu vrijedi šest milijardi američkih dolara (oko 35,4 milijarde kuna) u 2012., uz procjenjen rast do 23,8 milijardi dolara (nešto više od 140 milijardi kuna) u 2016.

'To je trenutno svega 0,3 posto svjetske IT potrošnje, ali važna je prosječna godišnja stopa rasta od 31,7 posto u razdoblju 2012. - 2016., što je oko sedam puta brže od rasta ukupnog IT tržišta u istom periodu.

Što se tiče domaćeg tržišta, u ovom trenutku to bi moglo biti zanimljivo sektoru financija, telekomu i blue chip kompanijama. No' uključivanjem nestrukturiranih podataka i razvitkom inteligentne ekonomije te će potrebe rasti i u drugim tržišnim vertikalama', rekao je Žitnik.

Big Data and Business Analytics Forum 2013, prva domaća konferencija o 'velikim podacima', koja je okupila stotinjak stručnjaka i korisnika ICT-a, bavila se taksonomijom, definicijama, novim poslovnim prilikama i vezom s poslovanjem u 'oblaku'.

Konferenciju je otvorio Tom Vavra iz IDC CEMA i predstavio definicije, globalne trendove i prognoze vezane uz poslovnu analitiku.

Kao primjer uloge koju bi dostupnost velike količine podataka i mogućnost njihove brze obrade mogle odigrati naveo je primjer Natea Silvera, američkog statističara koji je s vrlo visokim stupnjem preciznosti pogodio ishod predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama, koristeći dostupne podatke o biračima i prilično tradicionalne statističke metode.

Vavra je još rekao kako su istraživanja pokazala da se samo 15 posto spremljenih podataka ponovno pristupi, a da se od tih 15 posto čak 65 posto pristupi samo jednom. Pitanje je, naravno, trebamo li uopće toliko toga pohranjivati.

Adactin predavač Milan Listeš osvrnuo se na mjerenje raspoloženja kupaca, optimizaciju nabavnog lanca i otkrivanje prevara te naglasio važnost primjene asocijativnog načina razmišljanja u poslovnom odlučivanju.

Dražen Oreščanin iz kompanije Poslovna inteligencija fokusirao se na napredne analize i uspješne primjere iz poslovne prakse, a
Uroš Beočanin predstavio je SAP-ovu platformu Real-time Data.

Ratko Mutavdžić govorio je o modelu 6V i vezama s tehnologijama računalstva u oblaku. Hrvatska, rekao je, još uvijek prilično zaostaje za svijetom što se obrade velikih količina podatak u realnom vremenu tiče.

Prave potražnje za obrade u realnom vremenu nema, podaci koje generiramo još uvijek se izražavaju u stotinama terabajta, dok se u razvijenom dijelu svijeta to penje u petabajte. Takvu poziciju možemo i trebamo iskoristiti kako bi implementirali kvalitetnija i zrelija rješenja.

Prognozira kako će u budućnosti najveći generatori podataka biti uređaji poput onih pomoću kojih ćemo pratiti zdravstveno stanje i slično. Velike količine podataka igrat će stoga značajnu ulogu ne samo u poslovanju multinacionalnih korporacija, već i u našim domovima, a s vremenom će početi utjecati na način razmišljanja.

Tijekom okruglog stola, u kojem su sudjelovali Josip Penavić, Oreščanin, Beočanin i Alen Gojčeta, moglo se čuti kako zanimanja za big data projekte u Hrvatskoj ima, ali kako se ozbiljni projekti tek trebaju pojaviti.

Beočanin je iznio slovenska iskustva, prema kojima potražnju generiraju kompanije koje se približavaju granici od 50 TB podataka. dok je Oreščanin naglasio kako o tome još uvijek prvenstveno razmišljaju ljudi koji su zaduženi za IT, više kao pripremu za novi iskorak koji će nužno uslijediti.

Žitnik je istaknuo kako smo još uvijek u predbrojčanoj eri, u kojoj donosimo odluke bez oslanjanja na kvalitetne podatke. To će se, smatra, promijeniti ulaskom u EU.

U raspravi su isplivali i prijedlozi o uvođenju modela DaaS (Data as a Service) i AaaS (Analytics as a Service) u ponudu, kako bi bili dostupni manjim poduzećima, koja ne mogu osigurati ulaganja u hardver i stručnjake.