Nadovezujući se na predavanje koje je prije panela održao poznati filozof, autor brojnih bestselera Alain de Botton, o značaju obrazovanja u izgradnji kompletne osobe koja će biti zadovoljna sa sobom, svojim poslom, obiteljskim odnosima i životom uopće, Budak, koji je jedan od ključnih kreatora nove strategije, rekao je da naš obrazovni sustav danas proizvodi previše djece koja su nezadovoljna ne samo svojim postignućima nego i time kako se prema njima odnosimo, što rađa ne mali broj psihičkih tegoba. To dovodi do toga sustav nije efikasan, da učenici nemaju ni znanja ni vještina koje bi trebali dobiti, da nisu sretni s onime što rade i kako rade, a također da nisu sretni ni oni za koje rade.

'Obrazovni sustav treba promijeniti tako da, umjesto da djecu puni faktografijom, da im razvija vještine i da razvija cjelovite osobe, upravo u onom smislu u kojem je govorio Botton. Kod djece treba razvijati i emotivne sposobnosti i kritičnost kako bismo dobili građane koji će biti zadovoljni i sposobni sudjelovati u svojem osobnom životu i u životu društvene zajednice', rekao je.

Budak je napomenuo da provođenje nove strategije neće ići brzo, preko noći, već će biti dugotrajan proces. Neki prvi rezultati, ako strategija naiđe na razumijevanje akademske zajednice mogu se očekivati možda već kroz godinu dana; za implementaciju nekih reformi u osnovnim i srednjim školama trebat će oko dvije godine, dok će na konačne rezultate trebati pričekati do 2040. da djeca prođu kroz cijeli sustav od nižeg do visokog obrazovanja. Tada ćemo moći definitivno ocijeniti daje li sustav rezultate kakve smo očekivali, objasnio je Budak.

Predsjednik Uprave i glavni direktor T-HT-a Ivica Mudrinić, koji je ujedno bio i moderator panela, rekao je kako se nada da na ozbiljnije rezultate ipak neće trebati toliko dugo čekati.

Na njegovo pitanje koliko će nova strategija obrazovanja unaprijediti odnos i suradnju gospodarstva i obrazovanja, pomoćnik ministra Saša Zelenika je rekao da primjeri nekih uspješnih hrvatskih kompanija kao što su T-HT, Ericson Nikola Tesla i ostale s jedne strane, te dobri fakulteti kao što je FER u Zagrebu s druge strane, pokazuju da je kvalitetna suradnja moguća kao i da je moguće implementirati procese cjeloživotnog učenja.

Zelenika smatra da su naši znanstvenici dobro uključeni u europske projekte kroz program FP 7 kojim su povukli 40-ak posto više sredstava nego što je Hrvatska u njega uplatila. Uspješnost u apliciranju za projekte u Hrvatskoj je još uvijek malo niža nego u EU; ona je na 17% dok je u EU na 21%. No nismo daleko; imamo znanstvenike koji su jako kompetitivni, rekao je.

Nedostaje nam resursa za istraživanje i razvoj. Usudio bih se reći da su izdvajanja za istraživanja i razvoj od 0,75% BDP-a sramotno niska, naglasio je Zelenika.

Mudrinić je prof. Kovačević Melitu, prorektoricu za istraživanje i tehnologiju Sveučilišta u Zagrebu, pitao što misli koliku odgovornost za provođenje reformi, odnosno strategije snosi akademska zajednica.

Kovačević je odgovorila kako živimo u vrlo dinamičnom vremenu u kojem se promjene događaju strelovitom brzinom, gotovo na mjesečnoj razini. Akademska zajednica i društvo nisu baš spremni na promjene, to moramo priznati. Tu je potrebna doza samokritičnosti. S druge strane Hrvatska se nalazi u intrigantnoj i paradoksalnoj situaciji da je do prije par mjeseci bila svojevrstan predvodnik regije, a danas, nakon što je ušla u EU po brojnim se statistikama našla na začelju. To izaziva određenu količinu gorčine. No istovremeno nam se otvaraju brojne mogućnosti koje možemo iskoristiti, rekla je Kovačević. Naglasila je da na obrazovanje ne treba gledati kao na trošak već kao na ulaganje. No isto tako je upozorila da sveučilišta moraju preuzeti veliku odgovornost za provođenje strategije te da nije dobro da se akademska zajednica poziva na bilo kakvu autonomiju koja se ne bi povezivala s tom odgovornošću.

Na pitanje Mudrinića da otkrije tajnu uspjeha FER-a čiji studenti prilično uspješno nalaze posao unatoč krizi, jedan od čelnih ljudi tog fakulteta prof. Vedran Mornar objasnio je da su se tu poklopile dvije ključne okolnosti: da se na njemu uče struke koje su danas vrlo tražene, te da je FER uvijek dobro surađivao s gospodarstvom. Istaknuo je da je puno važnije od vrhunske znanosti imati dobru primjenu tehnologije. Konačno uspjeli smo privući najbolje mlade učenike u zemlji koji se žele baviti elektrotehnikom i računarstvom, rekao je Mornar.

Alain de Botton je komentirao kako mu djeluje malo depresivno očekivanje da će će ljudi u Hrvatskoj trebati čekati do 2040. da vide ozbiljne rezultate reforme obrazovanja.

Hrvatska je mlada i lijepa zemlja s velikim potencijalom pa se nadam da ćete smoći više hrabrosti da provedete neki veći eksperiment u kojem ćete već kroz par godina vidjeti ozbiljne rezultate, rekao je.

No upozorio je da mlade ne obrazuju samo škole. Naprotiv, smatra da se mnoge vrijednosti prije uče kroz medije, osobito TV. Stoga smatra da bi vlasti pitanju djelovanja medija trebale posvetiti znatno više vremena i energije. 'Kada bih bio dio hrvatske vlade, što bih volio biti, zauzeo bih se za to', rekao je švicarsko-britanski filozof, autor brojnih bestselera, koji se ne srami priznati da je u tom smislu čak pristalica pozitivne cenzure. Kada biste krenuli u neku revoluciju kojom biste htjeli iz temelja promijeniti stvari, kamo biste se uputili tenkom? Na škole? Ne, nego na TV, rekao je.

Botton smatra da je jedan od velikih problema obrazovanja to što smo još uvijek filozofski zbunjeni koja je njegova svrha. Jedan model je onaj prema kojem želimo stvoriti efikasnog radnika dok je prema drugom ideja da se stvaraju ljudi koji su zainteresirani za znanje zbog njega samoga.

Budak je na Bottonovu primjedbu da nam treba više hrabrosti odgovorio kako je očito došlo do greške u prijevodu. Govorio sam, rekao je Budak, o konačnim rezultatima koji će biti vidljivi tek kada današnja djeca prođu cijeli sustav od vrtića do fakulteta. Za to će trebati pričekati do 2040. Hrvatska jest mlada zemlja, ali s dugom obrazovnom tradicijom pa također mora biti oprezna da ne hita u neke nepromišljene reforme i štetu, dodao je.

Prof. Vedran Mornar s FER-a nije se složio s ocjenom Zelenike da je naš obrazovni sustav već sada dobar. Upozorio je da djeca iz osnovnih škola izlaze s peticama, dok na maturi imamo samo 2,5% odlikaša.

Mornar smatra da bi se puno moglo postići u obrazovnom sustavu i u kraćem roku kada bi učenje bilo bolje povezano sa stvarnošću - kada bi se primjerice Pitagorin poučak primijenio na izračunavanje visine nekog zida ili kada bi se u povijesti uz tko i kada više postavljalo i pitanje zašto.