U sklopu projekta Google Cultural Institute putem interneta postalo je virtualno dostupno više od 200 umjetničkih djela Muzeja za umjetnost i obrt te 154 djela Galerija naivne umjetnosti Hlebine.

Na raspolaganju su izbor slika visoke rezolucije, izlošci iz stalne postave i kolekcija ručni satova, virtualne ture s uslugom Street View, dvije digitalne izložbe kao i mnoga druga kulturna blaga MUO-a, dok će posjetitelji izložbe Galerije naivne umjetnosti Hlebine biti u mogućnosti vidjeti djela kao što su 'Ples v Goricaj' Ivana Generalića te 'Lončar u selu' Marka Viriusa

Pomoću značajki usluge Street View moguće je virtualno razgledati Muzej za umjetnost i obrt, odabirati radove te kliknuti na njih kako bi se dobile dodatne informacije ili se, gdje postoji takva mogućnost, zadubiti u slike visoke rezolucije.

Posebno dizajniran uređaj snimio je fotografije od 360 stupnjeva odabranih galerija koje su potom spojene, omogućujući jednostavnu navigaciju kroz preko 25 soba unutar MUO-a uključujući galerije sa slikama te gornji kat s kolekcijama keramike, satova, bjelokosti, metala i tekstila.

Za online posjetitelje posebno su razvijene virtualne izložbe te je moguće razgledati dvije interaktivne izložbe, koje su uredili stručnjaci Muzeja za umjetnost i obrt. Digitalne izložbe uz pomoć izložaka iz stalne postave pričaju priču o promjeni stilskih razdoblja od gotike do grafičkog i produkt dizajna 1990-tih godina kao i priču o stogodišnjem razvoju ručnih satova.

Neke od najvažnijih izložaka online izložbe MUO-a su:

- pladanj s prikazom trijumfa Bakha i Arijadne, izuzetno reprezentativan primjerak engleskog srebrnarstva inspiriran motivima klasične antike. Nacrt je izveo Thomas Stothard, crtač koji je izvodio narudžbe za tvrtku Rundell & Bridge, dok je pladanj proizveden u radionici u Dean Streetu u Londonu koju je vodio Paul Storr

- sat kojim je obilježen prvi let balona koji su 1783. konstruirala braća Montgolfier Kućište sata oblikovno je srodno modelu za neizvedeni spomenik prvom letu balona, što ga je 1784. po narudžbi pariške Direction des Bâtiments izradio francuski kipar Claude Michel Clodion. Ovaj sat, rađen prema Clodionovom modelu, izuzetan je i rijedak artefakt koji nosi stilske osobine rokokoa i nadolazećeg klasicizma

- djela vodećih hrvatskih autora, poput Tomislava Krizmana, Antonije Krasnik, Roberta Frangeša Mihanovića, Raoula Goldonija, Ive Kerdića, Borisa Bućana, Ljube Babića, Ivana Picelja, Ede Murtića i drugih.