Taj plan predložen nakon katastrofe japanske nuklearke Fukushime prihvatili su predstavnici 151 zemlje članice UN-ove agencije, što je bila formalnost nakon što ga je prošli tjedan podržalo Vijeće guvernera.

'Ovaj akcijski plan mora biti brzo i djelotvorno primijenjen konkretnim mjerama i suradnjom između zemalja članica, međunarodnih organizacija i drugih', rekao je japanski veleposlanik pri IAEA-i Takeshi Nakane.

Program u 12 točaka poziva zemlje da na dragovoljnoj osnovi procijene sigurnost svojih nuklearnih elektrana i prihvate dodatne inspekcije međunarodnih stručnjaka. Predlaže i ustroj nacionalnih ekipa za hitnu intervenciju koje bi krenule u pomoć u inozemstvo u slučaju krize.

Neke zemlje poput Njemačke i Švicarske kritizirale su akcijski plan jer nije obvezujuć.

Glavni tajnik IAEA-e Yukiya Amano predložio je da međunarodni stručnjaci u iduće tri godine ispitaju 10 posto od 432 nuklearne elektrane u svijetu te objave rezultate. Tomu su se pak usprotivile neke druge zemlje, predvođene Sjedinjenim Državama i Kinom.

Nuklearna katastrofa u Japanu izazvana 11. ožujka potresom i tsunamijem najteža je nakon černobilske katastrofe u Ukrajini 1986. Deseci tisuća ljudi morali su biti evakuirani zbog radijacije. Zbog te su katastrofe neke države, kao što su Njemačka, Švicarska i Italija, odustale od nuklearne energije.

Nasuprot njima SAD i Francuska, vrlo ovisne o nuklearnoj energiji, ne planiraju zatvarati svoje nuklearne elektrane, a zemlje u razvoju vide u takvoj energiji rješenje za budućnost svog stanovništva. IAEA procjenjuje da će između 90 i 350 novih reaktora biti sagrađeno u svijetu do 2030.