Domenski sustav imena (Domain Naming System, DNS) povezuje ljudima lako pamtljive nazive kao što su bbc.com ili tportal.hr s relevantnim web poslužiteljima. Bez njega bi web odredištima mogli pristupiti samo ako bi u preglednik utipkali njihovu IP adresu, odnosno niz brojki poput primjerice 194.66.82.10.

Spletom okolnosti Sjedinjene Države su od nastanka interneta imale zadnju riječ oko upravljanja DNS-om. No, i tome je došao kraj. Uskoro će potpunu kontrolu prepustiti neprofitnoj organizaciji Internet Corporation for Assigned Names and (ICANN), koju čine predstavnici država, tvrtki i stručnjaka za internet.

Uvjeti pod kojima će prijenos ovlasti biti obavljen dogovoreni su 2014. godine, ali SAD su tek sad objavile kako je ICANN spreman. SAD su mogle zadržati nadzor i dalje, no odlučile su ga dobrovoljno prepustiti.

Ključevi internetskog carstva vlasnika će promijeniti 1. listopada 2016., kada će SAD izgubiti dominantnu poziciju u određivanju naziva internetskih domena iako će sjedište ICANN-a ostati u Los Angelesu.

Po svoj prilici nećete primijetiti kako je do promjene došlo. ICANN, naime, taj posao obavlja već godinama. Ipak, pojedini američki političari kritizirali su dogovor, strahujući kako će time Kini, Rusiji i drugima biti omogućeno petljanje u procese koje je dosad nadzirao SAD.

Spomenute zemlje bile su predvodnice među onima koje su tražile da DNS prijeđe pod nadzor Međunarodne telekomunikacijske unije, tijela pod okriljem Ujedinjenih naroda.

SAD su se dosad rijetko miješale u ICANN-ov posao. Najpoznatiji primjer je onaj kad su se usprotivile uvođenju naziva za domenu .xxx. Domena je zaživjela protivljenju unatoč.

ICANN je nastao 1998. kako bi preuzeo posao dodjeljivanja web adresa. Taj je posao, vjerovali ili ne, do tada obavljao jedan čovjek - Jon Postel - koji je umro nedugo po stvaranju ICANN-a.

Više:BBC