Potreban je otvoren i konstruktivan dijalog između gospodarstvenika koji će ukazati na probleme s kojima se susreću i predložiti rješenja i države, koja mora stvoriti zakonodavni okvir kojim će riješiti probleme, a ne stvoriti nove, zaključeno je na sjednici Gospodarskog vijeća Visokog učilišta Algebra

Gospodarsko vijeće strateško je tijelo Visokog učilišta Algebra u čijoj je nadležnosti je briga o što boljem povezivanju ključnih gospodarskih subjekata s obrazovnim procesima, odnosno konstantno unapređivanje studijskih programa računarstva, multimedije i digitalnog marketinga u skladu s budućim potrebama tržišta rada.

O izazovima s kojima se tvrtke i Hrvatska u cijelosti susreću na globalnom tržištu govorio je u uvodnom dijelu Ivan Barać, član izvršnog poslovodstva Ericssona Nikole Tesle.

'Ne moramo biti pametniji od ostatka Europe. Samo moramo primijeniti već poznate prakse. Međutim, mi u Hrvatskoj nemamo dugoročnu viziju što želimo postići i kako ćemo ravnopravno sudjelovati na jedinstvenom digitalnom tržištu Europe. Trebali bismo zajedno napraviti viziju koja će biti dugoročnija od životnog vijeka jedne vlade ili čak našeg životnog vijeka', istaknuo je Barać. Dodao je i kako nedostaje i kvalitetnih pravnika koji bi tu viziju pretvorili u zakonski okvir u kojem bi se gospodarstvo moglo razvijati.

'Hrvatski IT sektor bilježi izvrsne rezultate. No, problem je nedostatak ljudskih potencijala. Hrvatske tvrtke će samo u ovoj godini oglasiti gotovo 3.000 novih digitalnih radnih mjesta, dok je najbliža procjena da iz sustava visokog obrazovanja, područja računarstva i informacijsko-komunikacijskih tehnologija izlazi tek 1.500 ICT stručnjaka na tržište rada.

Problem je što ne možete od nekoga napraviti inženjera ako on to ne želi ili nije spreman, unatoč privlačnosti interesantnog radnog mjesta i izvrsnoj plaći', naglasio je dr. sc. Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra.

'Hrvatskoj ne nedostaje kapaciteta u institucijama, već stvarnog interesa među mladima. ICT sektor, unatoč svim prednostima, u prosjeku ne privlači najbolje učenike, a što se vidi i po analizi Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Po prosječnim ocjenama upisanih daleko ispred su, recimo, studiji farmacije, logopedije, biologije ili stomatologije. Razlog tome je zasigurno i činjenica da tek 10 posto mladih 15-godišnjaka ima želju postati inženjer u bilo kojoj grani tehnologije', naglasio je Balković.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić složila se kako je potrebno pitanje IT industrije i tehnologije podići na razinu prioriteta u Vladi.

'Postoji odlučnost i upornost, a tu je i podrška Vlade te premijera Plenkovića, da našu energiju usmjerimo na stvaranje boljeg zakonodavnog okvira, koji će obuhvatiti i djelokrug rada IT industrije', istaknula je Dalić.

'Iluzorno je očekivati da Ministarstvo gospodarstva može samo donijeti zakonske okvire koji će adresirati probleme ICT industrije i jasno je da je stanje u ekonomiji rezultat napora više resora. Nije nam problem uspostaviti i još jednu koordinaciju Vlade, koja bi se bavila digitalnim sektorom, međutim činjenica je da moramo početi rješavati probleme, jedan po jedan. Ova vlade nakon dugo vremena možda ima šansu da ključni ljudi koji se u njoj bave gospodarstvom profunkcioniraju kao tim', rekla je Dalić.

'Sa svakom novom vladom propuštamo raditi male korake koji bi mogli pomoći u razvoju gospodarstva, a fokusiramo se na izradu raznih strategija. Zašto dok smišljamo strategije ne radimo na onim malim stvarima koje se relativno jednostavno mogu promijeniti', pitala je Tajana Barančić, predsjednica CISExa.

Među problemima koje muče izvoznike softvera istaknula je nerealne porezno priznate terenske dodatke, besmislenu obaveznu fiskalizaciju internetskih trgovina čije transakcije se obavljaju putem kreditnih kartica, nepostojanja Državne potpore za istraživačko-razvojne projekte te neuvrštavanja ICT djelatnosti kao vertikalne teme u Strategiji pametnih specijalizacija

Zoran Šimunić, član Gospodarskog vijeća i direktor informatike PBZ-a, zapitao se zašto se toliko toga, poput primjerice putnih naloga, mora još uvijek potpisivati na papirima, a ne smiju se obrađivati kroz IT rješenja.

'Zbog činjenice da je na tržištu sve manje kvalitetnih ljudi, prisiljeni smo spuštati kriterije prilikom zapošljavanja, ali moramo ulagati znatno više vremena i novca u dodatno interno školovanje što nas prilično koči u poslovanju, ali i čini nas nekonkuretnijim', izjavio je Ante Mandić, predsjednik uprave IN2 grupe.

'Sve više hrvatskih tvrtki iz digitalne branše počinju razmatrati premještanje svojih operacija u zemlje kao što su Bugarska ili Rumunjska. Znamo što odljev 'pametnih' radnih mjesta znači za malu ekonomiju kakva je Hrvatska', upozorio je Gjuro Korać, kreativni direktor Nivasa.

Krešo Perica, iz IBM-a, ukazao je na probleme iznimno restriktivnog sustava zapošljavanja stranih visokoobrazovanih stručnjaka koji bi željeli doći u Hrvatsku iz zemalja izvan EU, a koji nas u ovom trenutku koči.

'Nedostaje nam i strateški pristup dovođenju stranih studenata tj. brendiranju Hrvatske kao zemlje u kojoj je poželjno studirati', rekao je Perica.

Ida Pandur, izvršna direktorica agencije ENTG spomenula je veliki problem studenata koji su prilično nezainteresirani za horizontalnu mobilnost između tehnoloških i društvenih studija, a koje se i kroz sustav ne potiče na interdisciplinarnost te time ostaju zakinuti u širini razmišljanja na budućim radnim mjestima.

Predsjednik upravnog vijeća Algebre Hrvoje Balen istaknuo je kako hrvatski ICT sektor prema rastu izvoza i poslovnih prilika ima potencijal zapošljavati i do 50 tisuća ljudi, čime bi preskočio mnoge industrijske grane poput prehrambene ili metalske. No ,obrazovna politika, neiskorištavanje kvota u svim akreditiranim studijskim programima, niska stopa završavanja tehničkih studija, višegodišnje zanemarivanje prekvalifikacija za ICT sektor i odlazne migracije profesionalaca postavljaju pred Vladu imperativ da se s ovim sektorom treba početi baviti.

Sudionici sjednice Gospodarskog vijeća na kraju su zaključili kako je nužno odmah početi rješavati jedan po jedan problem koji koče digitalnu transformaciju i razvoj IT industrije, ali i kako bi suradnja obrazovnog i digitalnog sektora sa središnjom državom mogla pomoći da se adresiraju najveći problemi, kako u ovoj tako i drugim gospodarskim granama u čijem proizvodu ili usluzi intelektualni kapital čini iznadprosječni udio.