Institut Ruđer Bošković (IRB) obilježio je 10. obljetnicu Srednjoeuropskog konzorcija za istraživačke infrastrukture (CERIC-ERIC), u kojemu je Hrvatska učvrstila svoju ulogu zahvaljujući radu Akceleratorskog sustava IRB-a, priopćeno je u srijedu s Instituta.

Ova je obljetnica, ističu s IRB-a, istaknula 'sve veći doprinos Hrvatske Europskom istraživačkom prostoru u rješavanju globalnih izazova u energetici, medicini, zaštiti okoliša i brojnim drugim područjima, a koji je omogućen radom Akceleratorskog sustava IRB-a – najveće znanstvene infrastrukture u Hrvatskoj'.

CERIC-ERIC povezuje znanstvenike iz različitih zemalja i omogućuje im pristup širokom spektru vrhunskih instrumenata za rješavanje složenih globalnih problema, napominje IRB.

Konzorcij, dodaje, otvara infrastrukturu i istraživačima koji možda nemaju pristup ovim tehnikama u svojim državama, uključujući one koji nisu eksperti, ali se suočavaju s kompleksnim pitanjima. Na taj način CERC-ERIC podupire razvoj istraživanja u različitim područjima, od razvoja tehnologija za isporuku lijekova do materijala za zelenu energiju.

Hrvatska je punopravna članica konzorcija od 2017. godine.

Izvršni direktor CERIC-ERIC-a Andrew Harrison izjavio je kako puno ulažu i u znanost o okolišu, poput istraživanja širenja mikroplastike i načina na koji ulazi u ljudsko tijelo – što je jedno od istraživanja koja su povedena upravo na akceleratorskom sustavu IRB-a.

'Povezanost CERIC-ERIC-a sa znanstvenom zajednicom u Hrvatskoj zaista je posebna. Kada pogledamo angažman iz zemalja članica, Hrvatska ima najveću razinu angažmana po glavi stanovnika među našim članicama, što svjedoči o izuzetnoj kvaliteti suradnje', istaknuo je Harrison.

Međunarodna suradnja

Tijekom posljednjih deset godina Akceleratorski sustav IRB-a podržao je 50 međunarodnih istraživačkih projekata u raznim područjima, uključujući istraživanje novih materijala za pohranu energije, proučavanja utjecaja zagađenja, očuvanje kulturne baštine te istraživanje raka.

Po riječima bivšega voditelja CERIC partnera na IRB-u akademika Milka Jakšića danas provode tri puta više eksperimenata nego prije 20 godina, a istraživanja pokrivaju širok spektar, od ponašanja litija u baterijama do očuvanja povijesnih artefakata

'Planirana ulaganja, uključujući treći akcelerator i nove tehnike, podići će naš rad na novu razinu i učiniti ih Nacionalnim infrastrukturnim centrom koji zaslužuje stabilno i povećano financiranje', istaknuo je Jakšić. Sadašnji voditelj CERIC partnera na IRB-u Zdravko Siketić podsjetio je na izazove u financiranju održavanja ovakvog robusnog sustava kakav je akceleratorski sustav na IRB-u, koji godišnje zahtijeva oko 200.000 eura.

Nacionalna potpora to ne pokriva, pa se IRB velikim dijelom okreće međunarodnim projektima i suradnjama, dodao je.

Planovi za selidbu

IRB se priprema za preseljenje Akceleratorskog sustava u novu zgradu do kraja 2025., koja je dio infrastrukturnog projekta O-ZIP vrijednog 72 milijuna eura. Nova infrastruktura uključivat će nove akceleratore i napredne eksperimentalne linije, omogućujući stabilnije i veće struje snopa kao i veći raspon energija ubrzanih iona. Ravnatelj IRB-a David M. Smith, izjavio je kako je izgradnja nove zgrade za akcelerator jedinstvena prigoda koja će ojačati istraživačke kapacitete i dodatno osnažiti našu ulogu unutar Europskog istraživačkog prostora.

'Programska potpora koju imamo s Ministarstvom osigurava nam stabilnost u financijskom planiranju', rekao je Smith i dodao kako taj dogovor uključuje i doprinos CERIC-ERIC-u, koji je sada pod našom odgovornošću, što omogućuje nesmetanu administraciju bez kašnjenja.

Voditeljica Odjela za pripremu, praćenje i provedbu znanstvenih i tehnologijskih politika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Jelena Ilić Dreven istaknula je kako je CERIC-ERIC osnažio hrvatsku istraživačku infrastrukturu, dok je istodobno mladim znanstvenicima pružio jedinstvenu prigodu za suradnju s vodećim svjetskim stručnjacima.

Na događaju su predstavljeni primjeri istraživanja omogućenih kroz CERIC-ERIC, a Janez Plavec je predstavio svoja istraživanja struktura DNA, dok je Marko Karlušić izložio rezultate svojih istraživanja učinaka zračenja na materijale, ističe se u priopćenju.