Kada znamo gdje pronaći informacije, manji su izgledi da ćemo ih zapamtiti. Tako izgleda amnezija koju je tim psihologinje Betsy Sparrow sa Sveučilišta Columbia nazvao Googleov učinak (The Google Effect), piše San Jose Mercury News

Studija, objavljena u časopisu Science, ne dokazuje da nas Google, Yahoo i druge tražilice poglupljuju, kao što neki tvrde. Još smo sposobni zapamtiti ono što je bitno - i ono što ne možemo lako pronaći online.

Prije se može reći da se ljudsko pamćenje mijenja prilagođavajući se novim računalnim tehnologijama umjesto da se oslanja isključivo na vlastite kapacitete. Pretragu sve više prepuštamo računalima i pamtimo gdje možemo naći ono što nam treba.

Tijekom niza od četiri eksperimenta na Columbiji i Harvardu, Sparrow i njezin tim otkrili su da će se studenti lakše prisjetiti trivijalija ako misle da će biti obrisane s računalne memorije i zaboraviti na njih ako ih se uvjeri da će ostati nedirnute.

Tim je uspio dokazati da ljudi bolje pamte gdje će naći činjenice, umjesto da pamte njih same. Studenti su se tako, primjerice, sjetili imena datoteka u kojima je informacija bila pohranjena.

To stvara mentalnu ovisnost o instantnom pristupu informacijama, stoga ne čudi što se osjećamo kao da smo izgubili prijatelja kad ostanemo bez internetske veze.

Jednom kad se počnemo oslanjati na ogroman spremnik podataka, ne osjećamo se dobro kad mu ne možemo pristupiti.

Ipak, to se ne razlikuje puno od našeg drevnog oslanjanja na grupnu memoriju, u kojoj važne podatke dijelimo s prijateljima, obiteljima i plemenima. Nećemo se sjetiti kad nam tetka ima rođendan ili kako se zvao profesor tjelesnog u srednjoj školi, ali znamo nekoga tko to zna.

Ponešto i gubimo zbog toga. Za razliku od naših pradjedova, malo tko od nas može izrecitirati 'Hasanaginicu' ili 'Osmana'. Vjerojatno i ta vještina zahrđa ako je se ne koristi.

Sparrow se ne slaže s Nicholasom Carrom, koji je 2008. objavio čuveni članak naslovljen 'Poglupljuje li nas Google?', u kojem, između ostalog, tvrdi da korištenje interneta i digitalnih uređaja ima loš učinak na našu sposobnost pamćenja.

'Nismo našli dokaze da smo postali manje sposobni za dugo i intenzivno razmišljanje o čemu god hoćemo. Moguće je da ćemo, jednom kad prestanemo brinuti o tome kako ćemo zapamtiti datume, činjenice i imena, moći bolje se koncentrirati. I otvoriti put prema kreativnijem korištenju mozga', kaže Sparrow.