Ovo globalno istraživanje je provedeno među 1.800 voditelja IT odjela, a otkriva kako 74 posto njih u praksi koristi više različitih infrastruktura za 'cloud'. Tri četvrtine tvrtki nastavlja koristiti različite privatne i javne servise za rješenja u oblaku, a među zaključcima istraživanja stoji kako postoji značajna potreba za 'prihvaćanjem čvrste, konsolidirane strategije upravljanja podacima i sigurnošću u tvrtkama'.

Istraživanje je obuhvatilo organizacije u kojima je najmanje 500 zaposlenika i barem 75TB podataka u svakoj. S tim rečenim, otkrilo se kako će se opterećenja cloud sustava kritičnih za poslovanje udvostručiti u sljedeće dvije godine. IT odjeli će stoga biti pod posebnim pritiskom, kako bi poslovni servisi (ne samo infrastruktura) bili visokodostupni i sigurni. POdaci istraživanja govore o sve većoj razini povjerenja u cloud sustave pa ovakav rast ne čudi pretjerano - i zapravo je pohvalan, no IT odjeli će morati implementirati nove strategije.

Glavne rezultate istraživanja prenosi se u nastavku:

• 38 posto opterećenja sustava (u pogledu opterećenja servera i druge infrastrukture) danas se nalazi u privatnom oblaku, a 28 posto je u javnom oblaku. Međutim, očekuje se da će ove brojke rasti, i to za 7 posto u slučaju privatnog oblaka odnosno 18 posto u slučaju javnog oblaka, tijekom sljedećih 12 mjeseci.

• 74 posto velikih tvrtki trenutačno koristi usluge dvaju ili više pružatelja usluga pristupa infrastrukturi u oblaku a njih 23 posto koristi četiri ili više pružatelja usluga. To znači da teret zaštite, upravljanja i korištenja svih podataka koji se nalaze u tim heterogenim okruženjima uglavnom pada na IT odjele tvrtki.

• Geografski gledano, Japan i Brazil najdalje su odmakli u korištenju servisa u javnom oblaku jer se u tim zemljama u oblak preselilo 50 posto više poslova nego u SAD-u, Kanadi, Francuskoj i Njemačkoj.

• Kada se pogleda situacija po gospodarskim sektorima, proizvodnja prednjači u migraciji podataka u javni oblak (30 posto njihovog računalnog opterećenja je u oblaku), nakon čega slijede telekomunikacijski sektor s 24 posto, zdravstveni i financijski sektor (23 posto servisa u javnom oblaku kod svakoga od njih) te javni sektor sa 16 posto servisa u javnom oblaku.

• Više od jedne trećine ispitanika reklo je kako su troškovi glavni razlog za selidbu na javne servise u oblaku, dok je sigurnost onaj aspekt koji ponajviše ograničava i usporava taj proces. Polovica ispitanika rekla je kako su arhitekture vezane uz sigurnost i zaštitu podataka još uvijek glavni razlog zašto izbjegavaju koristiti servise u javnom oblaku. Zanimljivo je primijetiti kako one tvrtke koje su prigrlile i počele koristiti javni oblak danas kažu kako su najviše zadovoljne upravo sigurnošću što možda baš naglašava činjenicu da bi pružatelji ovih usluga trebali bolje komunicirati svoja dostignuća u ovom području.

• Značajan broj ispitanika primijetio je da će pojedini računalni poslovi uvijek ostati na serverima u tvrtki i da se neće nikad preseliti u oblak. Primjerice, njih 28 posto kaže kako će rješenja za izradu sigurnosnih kopija podataka i njihov povrat uvijek biti unutar tvrtke, 27 posto također neće u oblak seliti rješenja za oporavak od katastrofe (disaster recovery) a 26 posto tvrtki nastavit će lokalno pohranjivati sve arhive, skladišta podataka i relacijske baze podataka.

• 81 posto velikih tvrtki oslanja se na pružatelje usluga prilikom implementacije servisa u oblaku, ali i prilikom upravljanja postojećim operacijama, zbog čega se čini da će ta heterogena i "zapetljana" priroda oblaka i dalje biti velik izazov za sve IT odjele. Istovremeno, pružatelji usluga koji mogu ponuditi visoku razinu podrške i koji su dovoljno vješti bit će neizmjerno vrijedni svojim korisnicima, naročito kako tvrtke budu sve više selile svoje poslove u javni oblak.

Izvještaj je moguće preuzeti na ovoj poveznici