Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja portal MojPosao, u drugom kvartalu 2024. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1.307 eura neto, što je tri posto više nego u prethodnom kvartalu i čak 15 posto više nego u istom razdoblju 2023. godine. Medijan plaće je nešto niži i iznosi 1.200 eura, što znači da većina radnika prima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošli kvartal medijalna plaća narasla je za jedan posto, a u odnosu na isto razdoblje lani narasla je za 17 posto
Kako MojPosao navodi, pogleda li se polugodišnje stanje, prosječna plaća u prvih šest mjeseci rasla je za osam posto, dok je medijalna plaća porasla za 12 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Veći rast medijalne plaće u odnosu na prosječnu plaću nastao je zbog jačeg rasta najnižih primanja, ali i samo povećanja minimalne mjesečne plaće.
'Kako je rast medijalnih plaća na polugodišnjoj razini izraženiji u odnosu na prosječne neto plaće, možemo reći da je na tržištu došlo do većeg rasta nižih plaća. Slikovito rečeno, poslodavci još uvijek, u većoj mjeri, korigiraju niže plaće, dok su one više ipak manje zahvaćene . Također, plaće su u nešto većoj mjeri rasle u industrijama koje imaju nižu plaću u odnosu na prosjek nego kod onih industrija u kojima zaposlenici imaju viša mjesečna primanja', navodi MojPosao.
vezane vijesti
Najplaćeniji su i dalje kontrolori leta
Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 105 posto više od prosječne (odnosno više od 2.673 eura), najplaćenija zanimanja su i dalje ona iz područja informacijskih tehnologija (29 posto više od prosjeka, odnosno 1.683 eura) te tehnologije i razvoja (23 posto više od prosjeka, odnosno 1.613 eura).
Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju tekstilni radnici (- 37 posto, točnije 826 eura), djelatnici u uslužnim djelatnostima (-31 posto, odnosno 906 eura) i pomoćnim zanimanjima (-30 posto, preciznije 915 eura).
Gledano po zanimanjima, ne uzimajući u obzir hijerarhijske pozicije (menadžment), najvišu mjesečnu plaću u prvih šest mjeseci imaju kontrolori leta, lead developeri te IT arhitekti. Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su krojači, šivači, grafički pomoćnici, spremačice i frizeri.
Najveći rast plaća u javnim i lokalnim samoupravama
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su sedam posto više od prosjeka te iznose 1.392 eura. S druge strane, primanja zaposlenika privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su četiri posto niža od prosjeka (1.253 eura), prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 1.282 eura što je dva posto niže od prosjeka, a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 1.275 eura.
U odnosu na prošlu godinu plaće su najviše rasle u javnoj i lokalnoj samoupravi (27 posto), dok su najmanje rasle u udrugama (tri posto). Za razliku od 2023. godine kada je privatni sektor brže reagirao na inflaciju, sada je vidljivo kako je i javni sektor krenuo u jaču korekrciju plaća.
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Požeško- slavonskoj (-21 posto), Vukovarsko-srijemskoj (-19 posto) te Virovitičko-podravskoj (-18 posto) županiji.
Najviša prosječna plaća ponovno je zabilježena u Gradu Zagrebu (deset posto iznad prosjeka) te iznosi 1.483 eura te Međimurskoj županiji (jedan posto iznad prosjeka) i ona iznosi 1.323 eura.
Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 48 posto veću plaću od prosječne (1.936 eura). Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 13 posto višu plaću od prosječne (1.525 eura). S druge strane, oni s završenom srednjom stručnom spremom imaju nešto nižu plaću od prosjeka, preciznije 1.134 eura što je 13 posto manje od prosjeka.
Također, analize pokazuju kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1.007 eura (21% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1.084 eura (-15 %). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće.
Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od deset godina iskustva – 1.433 eura, odnosno 10 % više od prosjeka. Kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika. U drugom kvartalu 2024. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 12% više od žena.
