Uz strah za vlastite prste, to je jedan od razloga zašto se američkim hlapovima (Homarus Americanus), čim se uhvate, ljepljivom trakom omotavaju kliješta.

Ove kanibalističke sklonosti posljednjih su godina sve izraženije i u prirodi, a stručnjaci ističu da su uzrok tome klimatske promjene i prekomjeran izlov riba, kako hrane, tako i predatora. Naime, osiromašenje fonda lovaca koji se hrane hlapovima, kao što su bakalari i haringe, smanjio je broj prirodnih neprijatelja hlapova. Kada se tome pridodaju više temperature vode koje ubrzavaju njihovo razmnožavanje i razvoj, jasno je zašto su populacije hlapova u nekim dijelovima svijeta posljednjih godina eksplodirale.

S druge strane manjak hrane hlapove tjera da smanje izbirljivost pa sve češće postaju kanibali. Manji jastozi hrane se mamcima – komadima riba u vršama i potom uspijevaju pobjeći iz njih. Velikim hlapovima nedostaje hrane pa jedu male jastoge.

Istraživač morskih životinja Noel Oppenheim spustio je nedavno kamere u vode savezne države Maine koja je najveće središte za uzgoj hlapova u SAD-u kako bi otkrio koje su životinje danas glavni plijen hlapova. U prošlosti su to bile ribe, međutim, snimke su pokazale da se to danas promijenilo (snimke pogledajte dolje).

'Populacija hlapova u Maineu naglo se povećala, a s time su došle neke zanimljive promjene u njihovoj brojnosti, demografiji i ponašanju', rekao je Oppenheim u razgovoru za Reuters i dodao: 'U osam od devet slučajeva tijekom noći napadi su kanibalistički.'