Nova znanstvena istraživanja dovode u pitanje tradicionalnu 'teoriju teških koraka' (hard steps theory), prema kojoj je pojava inteligentnog života na Zemlji rezultat niza malo vjerojatnih i gotovo nemogućih događaja.

Ova teorija, koju je 1983. godine predložio fizičar Brandon Carter, tvrdi da su ključni evolucijski prijelazi poput nastanka prvih jednostavnih organizama, razvoja fotosinteze, prelaska s jednostaničnih na višestanične organizme te konačno pojave Homo sapiensa iznimno rijetki i teško ostvarivi. Zbog toga se dugo smatralo da je inteligentni život na Zemlji jedinstvena i gotovo neponovljiva pojava u svemiru.

Ima nas još?

Međutim nova studija, koju su proveli znanstvenici iz različitih područja i objavili u časopisu Science Advances, predlaže alternativnu teoriju prema kojoj je inteligentni život neizbježan ishod planetarnih i bioloških procesa kada planet postigne odgovarajuće uvjete. Umjesto da evolucija prema inteligentnom životu bude niz slučajnih i malo vjerojatnih događaja, istraživači tvrde da se ona događa prirodno i predvidljivo čim se otvore 'prozori habitabilnosti' – razdoblja u kojima planetarni uvjeti postanu prikladni za napredne oblike života.

Ključni čimbenici koji su omogućili pojavu Homo sapiensa uključuju povećanje dostupnosti hranjivih tvari kroz geološke procese, promjene u temperaturi morske površine, regulaciju saliniteta oceana i rast razine kisika u atmosferi, osobito tijekom druge oksigenacije prije otprilike 500 milijuna godina. Jennifer Macalady, mikrobiologinja sa Sveučilišta Penn State i jedna od autorica studije, ističe da su mnogi od tih ključnih bioloških događaja možda nastali vrlo brzo nakon što su se uvjeti promijenili.

Prema njezinim riječima, život se mogao pojaviti odmah nakon što su temperature postale prikladne za stabilnost biomolekula i tekuće vode. Naglašava da je Zemlja tek nedavno postala pogodna za ljudski život, prije otprilike pola milijarde godina. To znači da ljudi prije toga nisu mogli evoluirati, bez obzira na postojanje drugih oblika života.

Slučajnost ili ne?

Ova teorija otvara novo pitanje: je li Zemlja zaista rijedak slučaj ili je inteligentni život samo prirodni rezultat kada planet zadovolji odgovarajuće uvjete? Ako su autori studije u pravu, tada bi planeti slični Zemlji mogli biti domaćini inteligentnim vrstama čim se za to stvore pravi okolišni uvjeti. Jason Wright, astronom i direktor Penn State Extraterrestrial Intelligence Centera, navodi da se trenutačno procjenjuje da oko 50 posto zvijezda ima planet slične veličine i udaljenosti od matične zvijezde kao Zemlja, što znači da bi mnogi od njih mogli imati tekuću vodu – ključan preduvjet za razvoj života.

Razumijevanje vjerojatnosti pojave inteligentnog života moglo bi nam pomoći da shvatimo vlastitu ulogu u svemiru. Dan Mills, vodeći autor studije i istraživač na Sveučilištu u Münchenu, postavlja pitanje jesmo li mi samo kozmička slučajnost, kako predviđa teorija teških koraka, ili smo zapravo očekivan i tipičan ishod evolucije na pogodnom planetu. Ako je ova nova teorija točna, potraga za izvanzemaljskim inteligentnim životom možda neće biti uzaludna.

U potrazi za susjedima

Dosad je otkriveno oko 5800 egzoplaneta, od kojih su neki stjenoviti i nalaze se u tzv. naseljivoj zoni, gdje bi mogli imati oceane i stabilnu atmosferu. Znanstvenici koriste napredne teleskope poput teleskopa James Webb i budućeg Ekstremno velikog teleskopa (ELT) kako bi analizirali atmosfere egzoplaneta u potrazi za biosignaturama – kemijskim spojevima koji ukazuju na prisutnost života. Ako se otkriju kisik, metan, dušikov oksid ili drugi organski spojevi, to bi moglo značiti da život postoji i drugdje u svemiru.

Ako inteligentan život nije rijedak fenomen, kako tvrdi ova nova teorija, tada bi pronalazak drugih civilizacija mogao biti samo pitanje vremena. Dok teorija teških koraka sugerira da smo možda jedina tehnološki napredna civilizacija u svemiru, nova teorija sugerira da bi ljudi mogli biti samo jedan od mnogih primjera sličnih evolucijskih ishoda na planetima s odgovarajućim uvjetima. Ako je ova hipoteza točna, to znači da nismo sami – i da negdje, među milijardama zvijezda u našoj galaksiji, možda postoje i druge civilizacije koje pokušavaju pronaći odgovore na ista pitanja koja i mi postavljamo, zaključuje Reuters.