Nema sumnje da je položaj ljudi u svijetu jedinstven. Za razliku od životinja, čovjek je razvio tehnologije koje ga štite od nemilosrdnih utjecaja okoline. Dok su polarni medvjedi bili prisiljeni razviti debela krzna i naslage masnog tkiva kako bi preživjeli u ledu Arktika, čovjek je naučio kako se zaogrnuti i ugrijati kožom i dlakom drugih životinja.

Znači li to da je tehnološki napredak zaustavio našu evoluciju?

Većina odgovora na ovo pitanje može se iščitati iz promjena ljudskog genoma. Usporedbom gena populacija širom svijeta znanstvenici mogu otkriti koliko se međusobno razlikujemo i koliko smo evoluirali od prve pojave naše vrste.

Razlike među ljudima najočitije su u boji kože, međutim, postoji i niz drugih primjera promjena. Na primjer ljudski se metabolizam transformirao tako da danas možemo probavljati hranu koju prije nismo mogli. Najbolji pokazatelj te evolucije je mliječni šećer laktoza. Prije nekih 10.000 godina, prije početaka poljoprivrede, nitko nije mogao probaviti laktozu dulje od prvih nekoliko godina života. Međutim, danas je razina podnošljivosti na laktozu dobar pokazatelj razvoja poljoprivrednih tehnika u različitim dijelovima svijeta. Tako, primjerice, u jugoistočnoj Aziji, gdje stočarstvo nije bilo naročito razvijeno, manje od pet posto ljudi podnosi laktozu, dok je taj postotak u Irskoj vrlo velik - čak 99 posto.

'Mi smo živi zapisi naše prošlosti', ističe dr. Pardis Sabeti, genetičarka sa Sveučilišta Harvard. 'DNA suvremenih ljudi otkriva nam kako smo postali takvi kakvi jesmo.'

Profesor Steve Jones objasnio je da je u vrijeme Shakespearea tek svako treće dijete doživjelo 21. godinu. 'Sve to umiranje bilo je temelj prirodne selekcije. Mnoga od te djece umrla su zbog gena. Međutim, danas više od 99 posto djece doživi tu dob.'

Najveći napredak u medicini i tehnologiji koji nas štiti od utjecaja okoliša ostvaren je u posljednjem stoljeću. Što je onda preostalo u svijetu u kojem živimo što može utjecati na prirodni odabir?

'Ako nismo zaustavili prirodnu selekciju sigurno smo je jako usporili', uvjeren je dr. Jones.

Danas je kultura pokretač selekcije

U suvremenom društvu gotovo svatko poživi dovoljno dugo da može prenijeti svoje gene, međutim, istovremeno mnogi ljudi odustaju od stvaranja nasljednika. Neki parovi imaju po troje djece, a neki nijedno, što znači da selekcija danas vjerojatno djeluje na sasvim drukčiji način.

Činjenica da mnogi ljudi u zapadnom svijetu namjerno odbijaju prenijeti svoje gene, navela je evolucijskog biologa Stephena Stearnsa na radikalne zaključke o razvoju suvremenog čovjeka.

Zahvaljujući dugogodišnjem medicinskom istraživanju Framinghama, malenog mjesta u Massachusettsu, Stearns je prikupio povijesti bolesti tisuća žena od sredine 20. stoljeća i otkrio po čemu se sve današnja populacija razlikuje od nekadašnje. Zaključio je da stanovnici Framinghama nesumnjivo evoluiraju i to u neočekivanom smjeru.

'Otkrili smo da prirodna selekcija djeluje tako da se visina stanovnika postupno smanjuje, a težina povećava', rekao je Stearns. Uzrok ovome nije samo to što ljudi više jedu. Ipak, te promjene su vrlo spore i male baš kao što ih je opisao Darwin.

'Brzu evoluciju bilježimo u područjima brzih promjena okoliša. Najvažniji okoliš koji nas okružuje je kultura, a ona je u procesu eksplozije. Mislim da je poruka koju nam šalje istraživanje Framinghama ta da se nastavljamo razvijati, da se biologija mijenja s kulturom, te da to ne možemo jasno vidjeti jer se nalazimo usred procesa.'

Tehnologija je usporila evoluciju ljudi kada je riječ o biološkoj zaštiti od prijetnji koje su nam predstavljali prirodni neprijatelji ili bolesti, međutim, to ne znači da smo se prestali razvijati. Naprotiv, u svijetu globalizacije, brzog napretka medicinskih i genetičkih znanosti te porasta mogućnosti da svatko individualno odlučuje o svojim životnim izborima, u igru su ušle neke još snažnije sile. Smjer naše buduće evolucije najvjerojatnije ćemo određivati sami koliko i priroda. Možda ćemo manje ovisiti o tome koliko nas svijet mijenja, a više o našoj sposobnosti da mijenjamo svijet, ističe Stearns.