Finsko školstvo odavno izaziva divljenje kod svih koji smatraju koliko je obrazovanje važno za cijelo društvo. I to tako počinje još od predškolskih dana, i ponekad se ne tiče samo usvojene razine znanja, nego i fizičkog zdravlja. A sve u skladu s tezom da malo blata nikom nije odmoglo
Recimo, igranje u zelenilu i izlaganje svemu onome što se može naći u šumskoj zemlji već u roku od mjesec dana može pridonijeti pozitivnim promjenama dječjeg imunosustava. Tako pokazuje eksperiment proveden u finskim dječjim vrtićima, a čiji su rezultati objavljeni u publikaciji ScienceAdvances.
vezane vijesti
Ideja je bila prilično jednostavna, kao i izvedba. Odgajatelji u vrtićima položili su u dvorištu travnjak i zasadili šumsko bilje poput cvijeća i borovnica. Dopustili su djeci da se brinu o nasadima u rasadnim kutijama, a raznolikost mikroba u probavi i na koži pokazala je vrlo brzo zdravstvene koristi. Naime, u usporedbi s drugom gradskom djecom dobi od tri do pet godina koja se inače igraju na uobičajenim igralištima pokrivenim pločama i šljunkom, ova djeca već nakon 28 dana pokazuju povećanu razinu T-stanica i drugih važnih markera imuniteta u krvi.
'Otkrili smo da je razina crijevnih mikroba kod djece koja se igraju u zelenilu jednaka onoj kod djece koja svakodnevno borave u šumi', izjavila je jedna od autorica, ekologinja Marja Roslund sa Sveučilišta u Helsinkiju.
I ranije je bilo istraživanja koja su pokazivala da je rano izlaganje prirodom zelenilu nekako povezano s dobrim funkcioniranjem imunitetnog sustava, ali nije bilo sasvim jasno o kakvoj je vezi riječ, odnosno jesu li te dvije stvari izravno povezane. Eksperiment u finskim vrtićima bio je prvi u kojem se svjesno manipuliralo okolišem u kojem djeca borave, a onda se testiralo promjene u dječjim organizmima. I dalje nemamo sve odgovore, ali rezultati podržavaju hipotezu da promjene u izlaganju mikroorganizmima u okolišu mogu relativno lako utjecati na naš imunitet. Naravno, vrijedi i obratno: nedostatak bioraznolikosti u urbanim područjima može biti odgovoran za porast broja bolesti vezanih uz pad imuniteta.
Studija je uspoređivala mikroorganizme iz okoliša u deset gradskih vrtića u kojima je ispitivano 75 djece dobi od tri do pet godina. Neki od vrtića imali su uobičajena igrališta od betona i šljunka, a u drugima djeca su svakodnevno izvođena u prirodu. Treću grupu činila su četir vrtića u kojima su dvorišta unaprijeđena travnjakom i šumskim raslinjem. U tim dvorištima djeca su tijekom 28 dana boravila pet dana tjedno.
Kad su znanstvenici testirali razinu mikroba na koži i u probavnom traktu prije i poslije eksperimenta, otkrili su značajno višu razinu nego kod djece koja su se igrala u vrtićima s manje ili nimalo zelenila, u istom vremenskom razdoblju. Ta razlika izravno je povezana s općim zdravljem imunosustava, a rezultati su bili jednaki kao kod druge grupe djece koja je svakodnevno boravila u prirodi.
Rezultati su zbog relativno malog uzorka još uvijek na razini hipoteze, pa će ih trebati provjeriti na širem uzorku u različitim dijelovima svijeta. No, dobrobit boravka u zelenilu i prirodi nedvojbena je.Također, pokazalo se da je boravak na otvorenom dobar i za ljudski vid, a da ne govorimo o boljem mentalnom zdravlju, pa i strukturalnim promjenama u dječjem mozgu. Recimo, zbog toga djeca iz ruralnih krajeva statistički imaju manje slučajeva astme i alergija.
