Nova crta bojišnice otvorena je u Velikoj Britaniji, gdje su parlamentarni zastupnici osudili su plan prema kojem bi bilo moguće pratiti i nadzirati aktivnosti online svake osobe u toj zemlji.

Oluja se podigla početkom tjedna kad se ispostavilo da će zakonski prijedlog - koji bi policiji, obavještajnim službama i drugim institucijama mogao omogućiti prikupljanje pojedinosti poruka poslanih Skypeom i društvenim mrežama - britanska kraljica spomenuti u svom govoru.

Obavještajci bi, predviđeno je, dobili mogućnost prikupljanja informacija 'na zahtjev', u realnom vremenu, i to bez sudskog naloga. A tvrtke koje se bave pružanjem usluga pristupa internetu bi bile prisiljene instalirati opremu za praćenje telefonskih poziva i prometa na web siteovima.

Ne bi vidjeli sadržaj poruka, ali bi mogli pratiti koga su i kad surferice i surferi kontaktirali.

Nove zakonske mjere, koje bi vrlo ozbiljno zadirale u privatnost korisnika interneta, trebale su biti usvojene do ljeta. Policija i obavještajna zajednica tvrde kako su nužne za hvatanje kriminalaca, pedofila i terorista.

Kako sad stvari stoje, usvajanje zakona moglo bi biti odgođeno za najmanje godinu dana, ako će uopće stići do parlamenta. Liberalni demokrati čak su zaprijetili glasovanjem protiv laburista, svojih koalicijskih partnera, u slučaju da do izjašnjavanja o zakonu dođe.

Vlada se nakon kritika povukla, objavivši kako će najspornije predložene mjere biti objavljene u obliku nacrta, kako bi ih se temeljilo pregledalo i provjerilo te obećavši da neće pokušati progurati zakon na silu kroz parlamentarnu proceduru.

Otočani su se tako počeli približavati Francuzima, koji imaju vjerojatno najradikalniji pristup kad je zaštita autorskih prava u pitanju na Starom kontinentu. Francuska se prije koju godinu bila i sukobila s Europskim parlamentom zbog usvajanja zloglasnog zakona HADOPI koji onemogućuje pristup internetu korisnicima koje tri puta uhvate u skidanju sadržaja zaštićenog autorskim pravima.

Prijestupnik prvo dobije upozorenje e-mailom, pa klasičnom poštom. Ogluši li se na oba, vladina agencija može mu ukinuti pristup internetu na do godinu dana.

Amerikanci ne miruju

O novoj prijetnji iz Sjedinjenih Država smo već pisali, pa ćemo samo ukratko podsjetiti o čemu se radi.

Cyber Intelligence Sharing and Protection Act (skraćeno CISPA) novi je prijedlog zakona, dizajniran da zaštiti radna mjesta i intelektualno vlasništvo Amerikanaca.

U zakladi Electronic Frontier zabrinuti su zato što smatraju da omogućuje kompanijama da 'špijuniraju korisnike i dijele njihove privatne informacije s vlastima i ostalim kompanijama, i to sve s gotovo potpunim imunitetom na bilo kakvu vrstu tužbe'.

Kao i mnogi drugi slični prijedlozi zakona i trgovinskih sporazuma, kao SOPA i ACTA, i CISPA zapravo stvara zakon koji bi bio iznimka od svih ostalih zakona, ako je riječ o računalnoj sigurnosti i intelektualnom vlasništvu.

S one strane Atlantika mogu se čuti bar naizgled i ponešto drukčija mišljenja. Američko regulatorno tijelo Federal Trade Commission pozvalo je Kongres na donošenje zakona o zaštiti privatnosti online, a tvrtke na dobrovoljnu promjenu načina na koji upravljaju privatnim podacima kako bi zaštitili potrošače.

Zatražili su i postavljanje sustava koji će građanima omogućiti da njihovo kretanje po internetu ne bude praćeno te da im bude omogućen pristup podacima koje tvrtke o njima prikupljaju.

ACTA još nije ad acta

Kad smo već kod ACTA-e, zanimljivo je kako se Europska komisija odlučila baš sad oglasiti u prilog tom kontroverznom sporazumu, i to usprkos glasnom protivljenju Europskog parlamenta. Skupinu koja ga namjerava pokopati još ovog ljeta predvode socijalisti i zeleni. Liberali i Europska pučka stranka još se nisu izjasnili.

Povjerenik za trgovinu EU Karl De Gucht, inače poznat kao zagovornik ACTA-e, pozvao je europarlamentarce na poštivanje Europskog suda pravde i pričekaju mišljenje tog tijela krši li sporazum osnovna prava građana Europe prije no što odrede svoje stajalište. Na njega bi mogli čekati godinu do dvije.

ACTA može stupiti na snagu tek nakon ju ratificira šest država potpisnica. Dosad to nije učinila nijedna. 'Ne' Europskog parlamenta vjerojatno bi je doista poslalo ad acta.

Nije naročito utješno, ali situacija ipak još nije tako loša kao u Kini. Zemlja poznata po oštrom cenzuriranju interneta otišla je nedavno korak dalje i zabranila - komentiranje na mikroblogovima.

Učinila je na 72 sata na dva najveća sitea za mikrobloging - Sina Weibo i Tencent Weibo - nakon što su se na njima pojavile glasine o ulasku vojnih vozila u Peking i mogućem državnom udaru.

Od nasilne smjene vlasti, naravno, nije bilo ništa. No, servisi su svejedno suspendirani.

Neprijatelji interneta

Kina je, inače, jedna od 12 zemalja koje je organizacija Reporteri bez granica proglasila neprijateljima interneta. U tom neslavnom društvu još su Burma, Kuba, Iran, Sjeverna Koreja, Saudijska Arabija, Sirija, Turkmenistan, Uzbekistan, Vijetnam, Bahrein i Bjelorusija. Ta je organizacija u svom godišnjem izvješću upozorila i na ne tako bajno stanje u još 14 zemalja, među kojima su Australija, Egipat, (u ovom članku već spomenuta) Francuska, Rusija i Indija.

Saudijska Arabija je posebno zanimljiva. Da bi u toj zemlji mogli imati novine online, blog, servise za tekstualne poruke i slično, morate ishoditi posebnu dozvolu.

A ona je dostupna samo saudijskim državljanima starim najmanje 20 godina, sa završenom srednjom školom, koji mogu dokazati da su se 'lijepo ponašali'.

Svi glavni urednici moraju dobiti odobrenje ministarstva, a blogerima se preporuča registracija pri odgovarajućim vladinim tijelima.