U svoj svojoj osnovi, računalni miševi se nisu mnogo mijenjali kroz cijelu povijest. Oduvijek je u pitanju bio komad hardvera s par tipki i eventualno kotačićem između njih. Istina, neki od računalnih glodavaca današnjice su bezrepi (bežična veza, Bluetooth ili nešto sl.) i ne traže kablove za povezivanje, neki su pak kotačić zamijenili površinama osjetljivim na dodir, a neki imaju i po dvadeset tipki. Međutim, njihova osnovna svrha - micanje kursora po zaslonu te upravljanje sadržajem i dalje ostaje ista.

Komad hardvera s dvije tipke i kotačićem moći će korisniku pružiti praktički sve što on treba - pa bi se opet mnogi mogli zapitati zašto na miš uopće potrošiti više od pedeset kuna. Neke spomenute varijante miševa koje se blago (ili ekstremno) odmiču od osnovnog oblika i mogućnosti miša su nerijetko marketinške gluposti nepotrebne velikoj većini korisnika (što uključuje čak i hardcore obožavatelje igara). Viša razlučivost senzora, RGB osvjetljenje, tipke koje je nemoguće i popamtiti i sl. stvari koje cijenu lako podignu i do tisuću domaćih krznatih životinjica danas definitivno spadaju u tu sferu.

Međutim, dio mogućnosti modernih miševa itekako je koristan i može olakšati svakodnevnicu, a da se o trajanju i kvaliteti i ne govori u odnosu na najjeftinije komade hardvera. Kakva je ta zlatna sredina u svijetu računalnih glodavaca ovisi o potrebama.

ZA POSLOVNJAKE I RAD

Korisnici koji svakodnevno provode sate i sate na računalu obavljajući posao jednostavno ne mogu biti zadovoljni periferijom koja se dobije uz brandirana računala. Ti miševi i tipkovnice su tu u pravilu tek kako bi proizvođač mogao zadovoljno trljati rukama i reći kako su 'uz računalo isporučili dodatke'. Bol u ručnim zglobovima i frustriranost kada neki mehanički dijelovi miša prestanu funkcionirati dovoljno će reći u prilog tome. I dok postoje posebno krojeni ergonomski računalni glodavci goleme cijene, u kudikamo nižoj cjenovnoj kategoriji mogu se naći miševi s blago nakošenom stranom koja omogućuje prirodnije držanje, a postoje i varijante koje imaju odmorište za palac i mali prst.

Ovakvi miševi su vrijedni i stoga što ova skupina korisnika obično koristi tzv. palm grip za držanje miša, tj. oslanjaju cijeli dlan na glodavca zbog udobnosti. Zajednička stavka ovakvim miševima je obično i povišen ili zadebljan stražnji kraj kako bi olakšao hvat.

Pri odabiru miša valja imati na umu da postoje varijante namijenjene dešnjacima, ljevacima ili čak za oboje. Za poslovne miševe DPI (razlučivost senzora) je krajnje nebitna vrijednost pa se na paketima može slobodno i ignorirati. Ako imaju pokoju tipku 'viška', ona bi se mogla pokazati vrlo zgodnom u radu - no samo ako je na glodavca postavljena u odgovarajućem položaju. Obično je idealni smještaj dodatnih tipki kod palca naslonjenog na jednu stranu miša. Što se tiče povezanosti žicom ili bez, u uredima je takva stvar obično tek stvar osobnog odabira - no valja imati na umu kako su bežična rješenja obično skuplja.

Poslovnjaci bi svakako trebali računati i na prenosive miševe. Ovdje su bežičnost i kompaktne dimenzije računalnog glodavca ključne za rad na terenu ili za vrijeme puta. Ergonomija u ovom slučaju pada u drugi plan, a u prvom se nalazi praktičnost. Na tržištu ovakvih miševa danas stvari su uglavnom ujednačene pa i Microsoft i Logitech u ponudi imaju rješenja koja mogu raditi na bilo kakvim podlogama, s dugotrajnom baterijom i vrlo malim dimenzijama.

Optimalan cjenovni razred - između 100 i 300 kuna

ZA OKORJELE OBOŽAVATELJE IGARA

Proizvođači računalne periferije naprosto obožavaju hardcore igraću publiku. Kako i ne bi kada se za gomilu (nepotrebnih) stvari izdvajaju dodatne stotine i stotine kuna, u pravilu sugerirajući da će igrači postati 'bolji' korištenjem eto baš njihovog proizvoda od gazilijun DPI-ja, jednako toliko tipki te lampicama koje se mogu prilagoditi za taj ekstra disko doživljaj.

Cinizam po strani, treba znati procijeniti kada marketinški materijal iz potrošača želi izvući i zadnju lipu za nešto vrlo upitne vrijednosti. Mit od senzorima s tisućama i tisućama DPI-ja odavno je pobijen, no svejedno ga vrijedi spomenuti. Doslovno ne postoji igraći naslov niti igrač koji je u stanju koristiti računalnog glodavca na njegovoj maksimalnoj DPI vrijednosti. K tome valja imati na umu da veliki dio proizvođača i laže s razlučivosti senzora koji očitavaju podlogu te predstavljaju interpolirane vrijednosti kao nativne. Zgodno za puknuti na kutiju proizvoda i mužnju računa lakovjernih.

Kad je već riječ o mitovima vezanim uz igraće miševe, valja spomenuti i onaj oko bežičnosti. Stariji bežični računalni glodavci možda jesu imali određeno kašnjenje u prijenosu signala u odnosu na njihove rođake sa žičanim repom, no danas to jednostavno više nije slučaj. Latencija je neprimjetna na bilo kojem kvalitetnijem komadu ove periferije, neovisno o načinu povezivanja s računalom, a valjda je jedina razlika činjenica da bezrepe varijante koštaju više. Koliko takav komfor vrijedi ovisi od igrača do igrača, no valja imati na umu da kabel za vrijeme napornog igranja ponekad itekako zna zasmetati. S druge strane kod bežičnih varijanti pak valja konstantno brinuti oko baterija da se ne iscrpe u najgorem mogućem trenutku...

Što se tiče dodatnih tipki, proizvođači uistinu znaju pretjerivati, no s druge strane igrači određenih naslova mogu i imati koristi od njih - jednom kada se naviknu na to što koja od njih dvadeset radi. Srećom, danas su modularni miševi s prilagodljivim bočnim tipkama sve učestaliji. Kod njih korisnici sami mogu odabrati koliko točno tipki žele i koje veličine, što već ima nekakvog smisla. Ipak, takve varijante dolaze s opakom cijenom od cca 900 krznatih životinjica.

Kvalitetniji miševi za generalno igranje na računalu (ili s fokusom na FPS žanr) obično dođu s barem tri dodatne prilagodljive tipke, što je više no dovoljno za početak i ugodno igranje. Jedna od korisnih stvari koju proizvođači ipak znaju tu i tamo integrirati je tzv. 'sniper' tipka, koja drastično smanji DPI osjetljivost miša i omogućuje lakše ciljanje i veću preciznost. Za potrebe ergonomije (koja je bitna u ovom segmentu jednako kao kod poslovnjaka), najzgodnije je kada se ta tipka nalazi kod palca.

Neovisno o tom koliku DPI vrijednost miš za igranje podržava, uvijek je zgodno imati posebne tipke za brzu izmjenu osjetljivosti senzora. Na taj način ovisno o žanru igre igrač može postavljati preciznost kako njemu odgovara u svakom trenutku, bez potrebe za dodatnim odlaskom u softver. Srećom, danas ovu opciju imaju i jeftiniji miševi namijenjeni igračima.

Optimalan cjenovni razred - između 300 i 500 kuna

Više informacija moguće je pronaći na sljedećim stranicama: Lifehacker, Lifewire, MakeUseOf, WireCutter, Tom's Guide