Odgovor nije jednostavan, no kao i prilikom odabira idealnog računalnog miša, valja se sjetiti nekih osnovnih pravila te gledati izvan dizajna pakiranja proizvoda. Ipak je u pitanju radni konj bez kojeg računalna svakodnevica definitivno ne bi bila ista. Nažalost, na malo kojoj komponenti računala štedi se kao na periferiji potrebnoj za rad...

MEHANIKA, MEMBRANA ILI NEŠTO TREĆE

Mehaničke tipkovnice su proteklih godina doživjele velik povratak na tržište. Iako ih se rado uspoređuje s onima iz daleke prošlosti, današnji modeli su kudikamo razrađeniji, učinkovitiji, precizniji, kvalitetniji i… još uvijek papreno skupi, kako god da se okrene. Čak je i legendarni IBM-ov model M iz 1984. bio u toj kategoriji. No kako to da je mehanika uopće 'pala'?

Devedesetih se dogodilo nešto bitno. Kućna računala postala su sve pristupačnija, a tipkovnice s jeftinim gumenim membranama počele su dominirati tržištem. Pored činjenice da su bile višestruko jeftinije od tadašnje mehanike, membranske tipkovnice su bile lakše i tiše za rad te su se naselile i na prijenosnike. Jeftina izrada, brdo multimedijalnih tipki, upotrebljivost u uredima i za igranje rekli su svoje - mehanika je pala u zaborav i ostala blagom šačice entuzijasta koji su je cijenili.

Entuzijasti ih biraju s razlogom. S tipkama koje pružaju jasno opipljiv osjećaj prilikom pritiska čini se manje grešaka pri tipkanju, mehanika je kudikamo dugotrajnija od gume te ih je lakše održavati (tipke se bez problema mogu odvojiti za čišćenje). K tome, danas je dostupan niz prekidača koji pružaju različit osjećaj pa svatko može naći nešto za sebe. No najbitnija je preciznost. Ne čudi to što su mehaničke tipkovnice svoj revival zapravo doživjele u svijetu okorjelih igrača. 

S druge strane mnoštvo njih radije će odabrati ergonomska izdanja membranskih tipkovnica. No o ergonomiji nešto kasnije.  

Ranije je spomenuta činjenica da je u uredskom okruženju teško zamisliti korištenje mehaničkih tipkovnica, neovisno o vrsti. Čak i one 'tihog' tipa jednostavno stvaraju čujan klik pri radu. U sprečavanju buke mogu pomoći tzv. o-prsteni, maleni komadići gumice različitih debljina koji se montiraju na samu tipku. Međutim, njihova montaža će, pored smanjenja buke, drastično izmijeniti i osjećaj pri tipkanju, koji će postati sličan onom na membranskim tipkovnicama. Doduše, ostale prednosti mehanike ostat će iste…

Što se tiče trećeg izbora, tu se mogu smjestiti kojekakve savitljive gumene tipkovnice, kao i one koje koriste IR i LED projekciju na neku površinu. Treba li uopće spominjati da su u pravilu takvi uređaji tek nešto za zadovoljavanje kurioziteta, a ne za svakodnevni rad? Tipkanje po statičnoj podlozi (projekcija) ili uranjanje prsta u gumu (savitljiva izdanja) pri svakom pritisku brzo postane zamorno. Da, ove gumirane i savitljive tipkovnice imaju tu prednost da ih se može polijevati tekućinom i koješta drugo. Kome je to najbitnija stvar u svijetu periferije – nek' izvoli.

ERGONOMIJA JE JOŠ U (SKUPOJ) NIŠI

Devedesetih godina, kako su računala sve više pokoravala svijet, drastično je narastao i broj ljudi s problemima sa šakama i zglobovima. Sindrom karpalnog tunela (kompresija na živac u području zgloba šake) postao je sve izraženiji, a ulogu su u tome definitivno imale i tipkovnice. Nije svatko jednako pogođen ovim problemom, no malo tko pri dugotrajnom radu za računalom nije osjetio ružan pritisak, trnce ili motoričke smetnje u šakama. Klasične tipkovnice jednostavno nisu napravljene tako da budu u skladu s ljudskim tijelom, ni oblikom ni funkcijama. O tome se, nažalost, rijetko kad razmišlja.

Microsoft i neke druge tvrtke stoga su počele proizvoditi tipkovnice neobičnog oblika, koje omogućavaju prirodnije polaganje dlanova i tipkanje nego u slučaju klasičnih pravokutnih rješenja. Istini za volju, za navikavanje na rad s takvom periferijom potrebni su mjeseci rada, no u konačnici se stvar ipak isplati, a zglobovi i prsti su kudikamo zahvalniji.

Međutim, kako je riječ o malom udjelu na tržištu te činjenici da su u pitanju posebni komadi hardvera, čak i membranska izdanja ergonomskih tipkovnica imaju višu cijenu nego obične tipkovnice. O mehaničkim ergonomskim tipkovnicama ne treba ni trošiti mnogo riječi. Recimo samo da cijena nekih takvih modela ide u nebesa (nekoliko tisuća kuna), što prosječno kućanstvo definitivno neće iskoristiti, ali će određenoj niši korisnika takva periferija biti neprocjenjiva.

Što se dizajna i ergonomije tiče, svakako vrijedi spomenuti i parametar bežičnosti/prenosivosti. Kod računalnih glodavaca stvar je očita – bežični miševi danas pružaju zgodnu prednost nad klasičnima. Miš se pored klizanja i diže s podloge, a kabel može zapinjati za stvari na stolu. Kod tipkovnica to uistinu nije faktor za odabir osim u  posebnim slučajevima… Ako netko ne želi potpuni minimalizam i potpuno čist stol – ili jednostavno koristiti tipkovnicu isključivo za HTPC (Home Theater PC) - nema razloga za bežično izdanje tipkovnica. Poslovnjaci će uvijek imati ili prijenosno računalo ili tablet.  

Valja se sjetiti i da danas potrošači na izboru imaju niz dostupnih oblika tipkovnica. One kompaktnih dimenzija (bez numeričkog dodatka, poznate još kao tenkeyless) sve su češće na tržištu. Ostatak tipki na takvoj periferiji identičan je onima na klasičnim tipkovnicama, no može osigurati više slobodnog prostora na stolu za one kojima ne treba čest unos brojeva. Drugu stranu medalje čine tipkovnice s dodatnim 'makro' tipkama i multimedijalnim dodacima. Takve stvari danas uistinu teško da trebaju prosječnom korisniku, no igrači i vlasnici HTPC-a mogli bi ih cijeniti.

Tu je i različit raspored tipki – klasični nes(p)retni QWERTY i nešto ergonomičniji DVORAK. No navikavanje na potonji layout je mukotrpan proces, iako se mnogi kunu u njega. K tome je za DVORAK teško naći velik izbor tipkovnica. Koga zanimaju osnovne razlike između njih, može pogledati filmić u nastavku: 

SVE JE U KONAČNICI INDIVIDUALNO

Baš kako govori ranije umetnuti video, kome je potreban perolak osjećaj tipkanja, toplo preporučujemo mehaniku s prekidačima Cherry MX Red, koji traže tek blago naslanjanje prstiju na njih, bez glasnog klika (osim ako korisnik baš ne lupa po njima).

Izvan mehanike, za sličnu stvar valja preporučiti i jeftinije te tanke chiclet tipkovnice s tzv. scissor-switchevima, koji imaju kudikamo kraći pritisak do njegovog registriranja, čime je pak osigurano brže tipkanje u odnosu na klasična rješenja. Koga zanima kakav je točno osjećaj pri tipkanju na takvim tipkovnicama, dovoljno je probati tipkati na kakvom kvalitetnijem prijenosniku.

Tko pak voli najglasniji mogući klik i itekako opipljiv osjećaj pri tipkanju uz veliku trajnost i (užasnu) buku, stoje mu na raspolaganju modeli mehaničkih tipkovnica Cherry MX Blue. Vrijedi upozoriti da, pored nemogućnosti rada u poslovnom okruženju, buku neće cijeniti ni ukućani. Za gamere koji ionako imaju slušalice to vjerojatno uopće nije bitna stvar.

Mehaničke tipkovnice će stanjiti prosječan bankovni račun, no pouzdanost klasičnih uradaka (posebno onih bez otkačene RGB LED rasvjete i brda nepotrebnih funkcija) i zadovoljstvo u radu gotovo su neusporedivi s membranskim tipkovnicama. No i potonje su u godinama razvoja postale sve pouzdanije i ugodnije za tipkanje, iako se tako kvalitetni komadi hardvera rijetko kad dobiju uz računalo.

Na što god se u konačnici potrošač odlučio – periferiju treba probati uživo. Čak i da se odluči na jedan tip tipkovnice (membrana ili mehanika), od modela do modela osjećaj će biti drugačiji. Niti su sve membrane iste niti su svi prekidači isti niti su svi modeli tipkovnica (čak i kod istih proizvođača) isti. Primjera radi, smještaj kvalitetnih mehaničkih prekidača u loše kućište rezultirat će očajnim osjećajem pri tipkanju. 

U cjenovnoj kategoriji do 500 kuna - u njoj valja izbjegavati najjeftinije modele, neovisno o proizvođaču. Ovaj iznos bez problema može osigurati i kupovinu kakve multimedijalne HTPC tipkovnice, čak i ergonomsko izdanje poput Microsoft Natural Keyboarda. Važnost zdravlja zglobova i prstiju jednostavno se ne može dovoljno naglasiti ako se za računalom provodi više sati dnevno.

U cjenovnoj kategoriji do 1000 kuna - ako se već raspolaže ovim budžetom, svakako vrijedi posjetiti pokoji dućan i isprobati mehaničke tipkovnice s različitim prekidačima i vidjeti odgovara li vam nešto takvo. U slučaju da mehanika nije zgodna ni u kojem obliku, valja se vratiti korak natrag i uzeti ergonomsko izdanje membranske tipkovnice. 

1.000+ kuna - u tom slučaju kupuje se mehanika provjerenih proizvođača i prekidača (Cherry), no u obzir se posebno uzima vrhunska kvaliteta izrade (metal nasuprot plastike, višegodišnje jamstvo) te dodatne mogućnosti (makro tipke, prilagodljivo RGB osvjetljenje i dr.). 

Više o svemu: Lifehacker, PC World, LifeWire