Ako netko ovih dana spominje hrvatsku svemirsku industriju, sigurno će u prvih nekoliko rečenica spomenuti i hrvatski mini satelit CroCube.

Jedna od kompanija koja je taj stelarni projekt dovela od planiranja do realizacije zagrebački je Pulsar Labs, tvrtka za, riječima suosnivača Ante Medića, 'istraživanje i razvoj u području razvoja proizvoda za komercijalne, industrijske i svemirske namjene'.

Od startupa do međunarodnog uspjeha

Kompaniju je prije više od sedam godina Medić osnovao u partnerstvu s kolegom Dajgorom Labincem. Vrlo su aktivni pa tako godišnje proizvedu nekoliko tisuća komada elektronike i proizvoda: 'Do sad brojimo ukupno preko 60 tisuća komada unikatne elektronike.'

'Radimo sve da potencijalni proizvod odvedemo od ideje pa do prototipne faze i na kraju do masovne proizvodnje ili završnog dizajna, što već projekt zahtjeva. Radimo studije izvedivosti, dizajn elektronike, mehanike, robotike i softvera, te na koncu i samu proizvodnju uređaja koje dizajniramo', objasnio je Medić.

Pulsar Labs je, nastavlja, prošao put od malog ureda u ZICER-u, jednog računala i laptopa sa starim analognim instrumentima iz 70-ih do tima ljudi u firminim uredima i laboratoriju u kojem mogu izvoditi najkompleksniji razvoj za potrebe svemirske industrije.

Pulsarov se poslovni model temelji na dobrim partnerstvima, što znači da često nemaju klasične 'klijente' već su partneri u raznim poslovnim poduhvatima gdje često investiraju novac i znanje u razvoju i proizvodnji kako bi osigurali uspjeh projekta.

Na pitanje o najboljem primjeru ovakve prakse, Medić spominje SportReact, startup koji godinu i pol nakon početka prodaje ima prodane uređaje u preko 40 zemalja te radi najbolji sustav za mjerenje preformansi kod profesonalnih i amaterskih sportaša.

'Tu smo u poziciji glavnog partnera za razvoj proizvoda i proizvodnju uređaja, a također ja privatno kao investitor u sklopu Skok123 grupe anđela investitora iz US koju je osnovao Srđan Lončar. Trudimo se što više proizvesti lokalno i nabaviti od lokalnih domaćih tvrtki i tu imamo jako dobre suradnje s tvrtkama poput Bravarija Ivanić, Drives & Motors itd. Također radimo opremu za kritične uvjete i svemir te se primarno želimo razvijati u tom smjeru.'

Suradnja na CroCubeu

Jedan od najpoznatijih projekata na kojem je Pulsar Labs radio je cubesat CroCube. 'Kad sam prvo doznao za projekt bio sam zainteresiran jer ipak Hrvatska još nema svoj satelit u orbiti i želio sam podržati projekt. U razgovoru sa Danijelom Jović koja je voditeljica misije, shvatio sam da postoji šansa i za malo dublju suradnju, pa smo dogovorili da mimo naših direktnih novčanih donacija u projekt također razvijemo jedan komad hardvera i stavimo ga na mjesto zamjenske kamere, uz naglasak da se većina komponenti satelita proizvede unutar Hrvatske' objašnjava Medić.

Rezultat ove suradnje je modul pod imenom Astrotron čija je namjena precizno mjerenje postupne degradacije komercijalno dostupnih čipova u okružju niže orbite. Jednom kad CroCube završi u orbiti, Pulsar Labs će tamo imati prve komade funkcionalnog hardvera i elektronike koji su u potpunosti dizajnirani i izrađeni u Hrvatskoj.

'CroCube je trenutno integriran i čeka svoje lansiranje u Americi krajem ove godine. Također, i dalje se skupljaju sredstva, ovo je kompletno privatno financirana misija, od strane volontera, donatora i tvrtki koje su podržale projekt', objasnio je naš sugovornik.

Električni motor za satelite - izrađen u Hrvatskoj

Medić je među najistaknutijim projektima svog startupa spomenuo pogon satelita u vrlo niskoj zemljinoj orbiti, odnosno orbiti ispod 400 kilometara visine. 'Ono što radimo jest električni motor koji će koristiti ono malo preostalih molekula i atoma atmosfere za svoj potisak te tako održavati satellite u vrlo niskim orbitama puno duže nego što bi prirodno ostali gore, uz eliminaciju potrebe za nošenjem goriva u satelitu.'

Medić je kao jedan od velikih izazova za ljudsko širenje sustavom spomenuo Zemljino gravitacijsko polje - problem rješiv energetski učinkovitijim lansiranjima i ponovno upotrebljivih raketa koje će smanjiti trošak izrade infrastrukture u niskoj i visokoj Zemljinoj orbiti te kasnije - na Mjesecu i Marsu.

'Jednom kad se dođe u orbitu relativno je jeftino mijenjati visinu, no i to zahtijeva nekakvo gorivo koje se mora nositi sa sobom gore. Masa rakete je preko 90 posto gorivo, a mali dio je korisni teret koji opet jednom kad je u orbiti treba održavati na visini jer naša atmosfera na tim visinama, makar neiskoristiva za disanje, i dalje stvara trenje što znači da svi sateliti, kao i na koncu CroCube, jednog dana čeka vatreni kraj', pojašnjava Medić.

'Motor koji radimo u suradnji sa španjolskim startupom Kreios Space je električni motor koji na svom prednjem kraju ima usisnik kroz koji sakuplja 'atmosferu' te kroz posebni radio-frekvencijski modul ionizira tu masu, te je pomoću zavojnica ubrzava i izbacuje kroz sapnicu stvarajući potisak sa stražnje strane. On kao pogon, dakle, koristi solarne panele za stvaranje električne energije, te ono malo atmosfere na visinama na kojima će satelit orbitirati. Takvi vrlo nisko orbitirajući sateliti imaju prednost jer imaju duplo manje latencije u komunkaciji od postojećih komunikacijskih satelita', objašnjava Medić.

One također omogućuju uvođenje velikog broja instrumenata za mjerenja koja su do sad bila nemoguća. 'Ovo što radimo su za sad prototipni moduli za karakterizaciju sustava te se prvi orbitalni let i demonstracijska misija očekuju 2027 godine.'

Svemirski biznis je globalni biznis

'Imamo suradnje diljem planete, to je jedna od prednosti ovog posla', objasnio nam je naš sugovornik, naglasivši da Pulsar radi hardver koji odlazi u zemlje 'od Afrike do Havaja'.

'Imali smo stvarno puno suradnji sa stranim i domaćim tvrtkama; s nekima je bilo super, s nekima ne. No to je u poslu tako, nikad ne znaš gdje te posao odvede; nekad u rastanak, a nekad u dugogodišnje prijateljstvo. No ako bih mogao istaknuti za Pulsar Labs, jedan od najkul projekata koji smo radili - tad smo tek bili mlada firma, a s CircuitMessom i Albertom Gajšakom imali smo priliku raditi na razvoju pametnog 'uradi sam' telefona. To je baš bio onaj pravi hustle i drago mi je da smo taj projekt odradili s njim', kaže Medić.

Gajšak i Circuitmess česta su tema na tportalu, što zbog zanimljivih projekata koji potiču interes za polje STEM-a - riječ je o edukativnim elektroničkim igračkama.

Hrvatskoj svemirskoj industriji treba - potpora

Razgovore o hrvatskoj svemirskoj industriji nemoguće je voditi bez bar malo nacionalnog ponosa, no to odmah za sobom povlači pitanje o ulaganjima - kolika su sad i kolika bi trebala postati. Medić smatra da je svemirska industrija kod nas tek u povojima, ali malo po malo se stvari kreću u boljem smjeru. Hrvatska je potpisala sporazum s Europskom svemirskom agencijom (ESA) te je sad pristupna članica, što znači da radi na statusu punopravne članice.

Hrvatska kao država mora uzeti to kao stategiju i smjer, a dotad kompanije poput Pulsara nastavljaju davati sve od sebe. 'Ima već tvrki koje rade super stvari u tom području - od softvera, strojnog učenja do eksperimentalnih modula koje rade neki od fakulteta. Ono što nam treba jest malo bolja suradnja jer mi - u nedostatku pregleda i presjeka industrije - mogućnosti i usluge koje sami ne možemo pružiti tražimo vani gdje nam partneri preporuče. A vjerovatno možemo neke simulacije i testiranja odraditi tu. Za to pak imamo budžete u projektima koji su u rangu nečije godišnje plaće istraživača na fakultetu.'

Svemirska industrija zahtijeva najbolje; od ljudi, hardvera, softvera i prakse koji tehnološki vrhunac neke države može pružiti. 'Meni je cilj raditi projekte koji imaju brutalno veliku dodanu vrijednost, što nam omogućava da zaposlimo, zadržimo ljude u Hrvatskoj, da tu žive i rade na najboljim projektima na svijetu, a opet da su i za to dobro kompenzirani i da imaju dobre uvjete za život i osnivanje obitelji', rekao je Medić te naglasio bi sve ovo trebalo biti mantra bilo koje političke opcije.

Samo projekt izrade dvije zavojnice i RF komponenti za električni motor je posao vrijedan preko 250 tisuća eura kroz 2 godine, a to je sve novac koji ostaje u Hrvatskoj i koji je došao izvana. Hrvatske kompanije, kaže Medić, trebaju raditi na tome da izvoze skuplje stvari u manjim količinama.

Dugoročno se nada da će nam svemirska industrija omogućiti da malo decentraliziramo stvari od Zagreba - velika mu je želja vratiti se u rodni Zadar i tamo preseliti tvrtku. Smatra da je Zagreb zbog svih pridošlica, poput, kaže, njega samog, postao prenapučen i neugodan za život, što znači da je došlo vrijeme je da se poradi na konceptu tržišta rada i gospodarstva u kojem ljudi i dalje mogu pristojno zarađivati u gradovima iz kojih su se doselili bez da 40 sati mjesečno provode na zagrebačkim cestama u gužvi zbog 300 eura veće plaće.

Kako ući u svemirsku industriju?

'Svemir je težak s razlogom; ne kaže se bezveze: 'It is rocket science'. Zahtijeva jako dobro znanje fizike, matematike, kemije i inženjeringa, znanosti o materijalima itd. Sve to je potrebno da bi se napravio dobar hardver koji može podnijeti uvjete koji vladaju u svemiru. Koga god to zanima, siguran odabir su tehnički fakulteti, prakse u tvrtkama koje rade hardver i na kraju puno učenja i želje za radom', kaže Medić.

U Hrvatskoj je među najvećim izazovima to što za puno segmenata poslovanja moraju posezati u inozemstvo, umjesto da ovdje postoji kompanija koja je 'nadohvat ruke' i koja se bavi određenom granom industrije.

'Treba nam veća sinergija akademske zajednice i privatnog sektora uz blagoslov države i shvaćanje na fundamentalnom nivou gdje ova industrija ide. A ide prema tome da bude najveća industrija na planeti kroz narednih 50 godina. Hrvatska ima vremena uskočiti na vlak, ali on je već krenuo!'