Nobelovu nagradu za kemiju za 2011. godinu dobio je izraelski znanstvenik za otkriće strukture kvazikristala
Dr. Daniel Shechtman (70) s Izraelskog tehnološkog instituta u Haifi (Technion) otkrio je neobične kemijske strukture koje je većina znanstvenika u to vrijeme smatrala nemogućim.
Predsjednik britanskog Royal Society of Chemistry David Phillips rekao je da su te prekrasne formacije 'fascinantan aspekt kemijske i materijalne znanosti – kristali koji zapravo krše sva pravila po kojima bi se mogli smatrati kristalima'.
Dr. Shechtman je dugo vremena vodio žestoku bitku sa znanstvenom zajednicom kako bi je uvjerio u ono što je prvi put u svojem laboratoriju ugledao u travnju 1982. godine. Svoje kvazikristale stvorio je brzim hlađenjem rastaljenih metala poput aluminija i mangana izlijevajući ih na hladnu površinu. Kroz metale je slao valove elektrona i promatrao kako se lome među atomima. Pod mikroskopom je vidio da se novi kristali sastoje od savršeno uređenih jedinica koje se nikada ne ponavljaju za razliku od onih u pravim kristalima koje se uvijek precizno ponavljaju. Shechtman sam kaže da je prvi put kada ih je vidio uzviknuo: 'Eyn chaya kazo', što na hebrejskom znači: 'Takvo stvorenje ne može postojati.'
Slični pravilni oblici nalik na mozaik koji se nikada ne ponavljaju mogu se vidjeti u srednjovjekovnoj islamskoj palači Alhambra u Španjolskoj.
Nakon Shechtmanova otkrića znanstvenici su u laboratorijima stvorili druge vrste kvazikristala, a jedna je pronađena i u prirodnim mineralnim uzorcima jedne ruske rijeke.
Kvazikristali imaju čvrste strukture koje se ne lijepe i slabi su vodiči električne struje i topline. Zbog ovih svojstava koriste se u izradi tava i izolacija vodova te u proizvodnji predmeta od najtrajnijih čelika poput noževa i kirurških igala. Stručnjaci smatraju da imaju veliki potencijal primjene u brojnim drugim proizvodima, od svjetlećih dioda do dizel motora.