Kemijska analiza kipa Bude koji je isklesan u 11. stoljeću u Mongoliji pokazala je da je materijal od kojeg je napravljen stigao iz svemira, tvrde njemački znanstvenici
Statuu Vaišravane, visoku 24 cm, u Njemačku su 1939. donijeli nacisti koji su tragali za arheološkim korijenima arijanstva. Svastika na Budinom oklopu vjerojatno je bila jedan od ključnih razloga zbog kojih su se zainteresirali baš za nju. Ona je uobičajen simbol sreće u istočnjačkim kulturama - njome su ukrašeni mnogi hinduistički i budistički kipovi. No nacisti su na svojim zastavama, znakovlju i odorama koristili njezinu obrnutu, zrcalnu verziju.
Njemački znanstvenici nisu sigurni je li kip naciste zainteresirao zbog ičega drugoga osim zbog svastike, no njih svakako jest. Naime, Elmar Buchner sa Sveučilišta u Stuttgartu kaže da je bio siguran da je napravljen od željeznog meteorita čim ga je prvi put vidio.
Nedavna kemijska analiza potvrdila je njegovu procjenu - koncentracije metala, željeza, nikla, kobalta i kroma, odgovaraju vrijednostima karakterističnim za željezne meteorite. Štoviše, Buchnerov je tim čak uspio povezati kip s konkretnim meteoritom Chinga koji je prije 10 do 20 tisuća godina pao na Zemlju nedaleko od granice između Sibira i Mongolije. Tijekom pada raspao se u više komada od kojih su dva najveća dosad poznata teža od 10 kg. Svemirski Buda, kako ga je nazvala njemačka ekipa, treći je veliki fragment i teži 10,6 kg.
Povjesničari pretpostavljaju da su i neki drugi sveti predmeti, poput crnog kamena u Meki, porijeklom iz svemira, međutim, znanstvenici nikada nisu dobili priliku da ih podrobno analiziraju. Osim toga, nijedan od njih nikada nije isklesan u statuu, pa je Svemirski Buda po tome jedinstven.
U vrijeme kada je Chinga izrezbaren nije bilo zapisa ni živih ljudi koji bi potvrdili njegovo nebesko porijeklo. No zanimljivo je da je željezo meteorita u Tibetu već odavno poznato kao namchag, odnosno 'nebesko željezo'. Jesu li, i po čemu su, ljudi koji su štovali nebeska tijela pronađena na Zemlji mogli raspoznati meteorite u vrijeme kada nisu postojale suvremene kemijske analize, pitanje je na koje je teško odgovoriti.
Znanstvenike osobito intrigira primjer kratera poznatog kao Gosses Bluff u Australiji. On je star čak 142 milijuna godina, međutim, prema predaji Aboridžina, nastao je kada je s neba palo dijete jedne od nebeskih žena.
