Prema izviješću predstavljenom u časopisu Nature Neuroscience, testovi na miševima otkrili su da se u drogiranom mozgu ubrzano stvaraju nove strukture te da je ovisnost životinja o drogi proporcionalna količini tih promjena. Znanstvenici su stoga ovu pojavu nazvali 'ovisnost učenja'.

U samo dva sata nakon ubrizgavanja prve doze u mozgovima miševa počeli su se razvijati tzv. dendriti, izdanci nalik na stabla koji povezuju živčane stanice i ključni su za stvaranje sjećanja. Najbrži rast zabilježen je u prednjem dijelu kore mozga, odnosno frontalnom korteksu koji kontrolira više funkcije mozga poput planiranja ili ponašanja.

Jurnjava za novom 'dozom sreće'

Konzumacija kokaina dramatično je promijenila ponašanje miševa. Stručnjaci su pokusnim životinjama na početku eksperimenta dali mogućnost da biraju između dva okoliša. Nakon što su odabrali onaj koji im se više sviđao, smjestili su ih u drugi, manje privlačan i dali kokain. Već dva sata nakon ubrizgavanja droge miševi su pokazali da su im se prioriteti promijenili – počeo im se više sviđati okoliš u kojem su dobili kokain. U svojem istraživanju američki je tim koristio novu tehnologiju laserske mikroskopije kako bi u mozgovima miševa otkrio novonastale dendrite.

'Ovo istraživanje otkriva nam moguće mehanizme koji pokreću fenomen daljnje potrage za drogom', rekla je voditeljica istraživanja dr. Linda Wilbrecht s University of California u San Franciscu. 'Ranije je zabilježeno da dugotrajni korisnici droge pokazuju smanjenje funkcije u frontalnom korteksu važne za rješavanje svakodnevnih zadataka, te pojačane funkcije u odgovoru na informacije povezane s drogom', dodala je zaključivši da živčane stanice izmijenjene kokainom razvijaju potencijal za pogrešno, pristrano odlučivanje motivirano željom da se ponovno pronađe droga.