Natjecanje Lunar X Prize organizira intetrnetski div Google, a u njemu mogu sudjelovati isključivo privatne kompanije. Nagradu od 20 milijuna dolara osvojit će pobjednik koji prvi do 2012. na Mjesec spusti neko vozilo, koje na površini potom treba proputovati još najmanje 500 metara i o tome uživo poslati HD TV snimku na Zemlju.

Projekt koji ovaj cilj ostvari drugi osvojit će pet milijuna dolara, a za četiri dodatna uspjeha dodijelit će se posebni bonusi: ako rover prijeđe 5000 metara – 1,5 milijuna dolara, ako preživi mjesečevu noć (14 dana) i pokaže neku aktivnost nakon toga, također 1,5 milijuna, te po milijun ako snimi neke ostatke ljudskih misija na Mjesec, odnosno ako pronađe vodu.

Hrvat Miroslav Ambruš Kiš prekjučer je postao voditeljem međunarodnog tima Synergy Moona, jednog od 23 koji sudjeluju u natjecanju.

'Naš elaborat prošao je prijemni ispit. Platili smo kotizaciju od 10.000 dolara', kaže Kiš. 'Svi ostali timovi koji žele sudjelovati mogu se prijaviti do kraja godine. Potom se lista zaključuje i utrka počinje. Naš plan je da se spustimo u dolinu Taurus Littrow gdje se 1974. godine spustio Apollo 17. Planiramo poslati dva različito koncipirana rovera kako nam cijeli napor ne bi propao ako jedan ne bude funkcionirao kako treba.'

Kiš je uvjeren da njegova ekipa i hrvatski rover imaju odlične izglede.

'Prije dva mjeseca na susretu na otoku Manu u Irskom moru upoznao sam druge timove. Čini mi se da mi spadamo među šest koji ozbiljno mogu računati na osvajanje nagrade. Neki timovi, kao što je jedan sastavljen od dvaju kalifornijskih sveučilišta, uzeli su to kao laboratorijski zadatak, ali nemaju pogon. Potom imate privatne timove iza kojih stoje jake kompanije, ali drugima daju da obavljaju posao. Oni nisu naročito motivirani pobjedom. Imate tu i jedan tim iz Rumunjske koji mnogi gledaju s podsmijehom, međutim ima jaku podršku rumunjskih građana i njihove mornarice. Sinergy Moon je međunarodna ekipa od 150 ljudi iz 18 zemalja. Rijetko se viđamo licem u lice, no intenzivno surađujemo preko interneta. Pogon letjelice radi kalifornijska tvrtka Interorbital systems. Lander radi ukrajinska tvrtka iz Dnjepropetrovska, a dva rovera grupa iz sveučilišta Maryland te hrvatska ekipa koju vodi Željko Mogoroš, član astronomske udruge Vidulini i tzv. prvog hrvatskog svemirskog programa Astronautika. On je glava svega i imamo sreće što smo ga otkrili', kaže Kiš.

Mogoroš je 25 godina radio kao inženjer u laboratoriju Schaub Lorenza u kojem su se proizvodili unikatni instrumenti za vojsku. Jedan instrument radio je i za Apollo. Sada je u mirovini, ali i nakon povratka u Hrvatsku nastavio se baviti inovacijama. Cijeli svoj podrum pretvorio je u laboratorij.

'Mogoroš je još prije dvije godine izradio senzacionalan rover. Htio je dokazati sebi i djeci iz astronomske udruge Vidulini da se može napraviti mjesečevo vozilo. Njegov je rover već prošao 12 km između Rovinja i Rovinjskog sela po svakakvom terenu.

Posjetio sam ga i pitao bi li napravio nešto što bi hodalo po Mjesecu. On je rekao: 'Hmmm, jedna šestina gravitacije, velike temperaturne razlike... ali zašto ne? Može!' To je bilo prije tri tjedna. Javio sam svom timu koji je bio oduševljen. Prekjučer su me izabrali za šefa. Prema dogovoru, mi ćemo osigurati rijetke materijale i testiranja, a Mogoroš će graditi vozilo. Lansiranje će se izvesti s otoka Eua u kraljevini Tonga na Tihom oceanu. Ondje Interorbital systems gradi manju svemirsku luku. Oni tamo imaju dugoročne planove, među kojima i slanje studentskih satelita.

Imamo sponzora za karbonska vlakna, kao i za izolacione materijale. Također smo postigli dogovor s Institutom Ruđer Bošković. Mi njima nudimo da na Mjesec pošalju pet kilograma eksperimentalne opreme po svojem odabiru, a zauzvrat očekujemo pomoć u znanju, materijalima i opremi poput 3D printera. Ravnateljica IRB-a Danica Ramljak prihvatila je prijedlog suradnje.

Interorbital systems je već sudjelovao u natjecanju Ansari X-Prize na kojem je pobijedio Burt Rutan sa svojom letjelicom SpaceShipOne. No ovaj projekt im više odgovara. Tvrtka planira kroz 10 do 15 godina pokrenuti ekonomsku eksploataciju Mjeseca. Ondje se mogu vaditi rude, proizvoditi teški vodik, a farmaceutske tvrtke zainteresirane su za proizvodnju lijekova u centrifugama za koje Zemljina gravitacija predstavlja problem. Mjesec je danas ono što je nekada bio Divlji zapad', objasnio je Kiš.

Da je to tako lako, već bi Europa sletjela na Mjesec

Neki hrvatski stručnjaci smatraju da je najavljeni projekt teško ostvariv onako kako je zamišljen te da bi više mogao biti poticaj za amatere i privatne kompanije da se uključe u popularizaciju astronomije nego što bi mogao stvarno zaživjeti u praksi. Neki do njih također tvrde da je rover previše jednostavan da bi obavljao zadatke u svemiru.

Predsjednik Hrvatskog astronomskog društva i znanstveni savjetnik na Institutu Ruđer Bošković dr. Danko Bosanac ističe da putovanje na Mjesec nije dječja igra da bi ga mogla izvesti šačica ljudi.

'Nisam stručnjak za svemirska putovanja, no kao fizičar mogu reći da je već i let u orbitu koji je ostvario SpaceShipOne izuzetno zahtjevan', rekao je dr. Bosanac za tportal.

'Međutim, otići na Mjesec i spustiti se tamo daleko je teža stvar. Da je to mačji kašalj, već bi to Europa napravila. Besmisleno je vjerovati da to može napraviti neka grupica ljudi. Osim toga, prema fotografiji rovera zaključio bih da je to nešto rudimentarno. To su mogli hrvatski modelari napraviti. Roveri koji idu na Mars koštaju milijune i na njima rade veliki timovi vrhunskih stručnjaka', rekao je dr. Bosanac.

Voditelj planetarija u Tehničkom muzeju, astronom prof. Ante Radonić ističe da to nije pravi znanstveni projekt, no smatra da teoretski ipak postoji šansa da uspije.

'Ako taj projekt stvarno krene, postojat će mogućnost da se neki rover tamo ugura, pa i naš', kaže Radonić.

'Moguće je da tvrtka Interorbital systems ima dovoljno financija za takav projekt, ja to ne znam. No pitanje je hoće li oni imati vremena za takvo nešto, primjerice za probne letove. Ne može se ići tamo iz prve. Također je pitanje hoće li imati financijskih sredstava da to privedu kraju, hoće li se iscrpiti prije nego što uspiju. Hrvatska se u tom projektu može prikrpati. Teoretski je to moguće, međutim, hoće li to funkcionirati u praksi, to je drugo pitanje', objasnio je Radonić.