Iako je stavljanje interpunkcijskih znakova na krajeve rečenica gramatički potpuno ispravno, stručnjaci kažu da mladi korisnici aplikacija poruke koje završavaju točkom doživljavaju kao 'pasivno agresivne'
Točke se na krajeve rečenica stavljaju već najmanje 2300 godina i čine bitnu komponentu svakog modernog jezika. No britanska internetska lingvistica Gretchen McCulloch kaže da današnja mladež točku doživljava kao znak nepristojnosti, piše Sun.
vezane vijesti
'Ako ste mladi i i nekome šaljete poruku, najbolji način da se izrazite bit će da svaku novu misao složite u zasebnu rečenicu i pošaljete je kao novu poruku', pojasnila je lingvistica u razgovoru za BBC. 'Svaki višak informacija, pa bila to i točka na kraju rečenice, može poprimiti neko dodatno, pa i neželjeno značenje.'
Sagledajte širi kontest poruke
I doista, studija sveučilišta Binghamton iz 2015. otkrila je da su studenti tekstualne poruke s točkama na kraju rečenice doživljavali kao 'manje iskrene' od onih bez njih. McCulloch tvrdi da je to zato što točka ukazuje na kraj rečenice, ali pritom sugerira i formalnost ili ozbiljnost.
'To može biti u redu ako je vaša poruka ozbiljna, objašnjava McCulloch. Problem nastaje kad šaljete pozitivnu poruku koja završava točkom. 'Te dvije krajnosti stvaraju osjećaj pasivne agresije.'
CHAT guru
Ovo morate isprobati: Ultimativni vodič kroz trikove za WhatsApp
Situaciju dodatno otežava činjenica što ne možete znati što osjeća osoba s druge strane poruke. Stoga je nabolje sagledati širi kontekst poruke, kaže Erika Darics, lingvistica sa Sveučilišta Aston.
Novi načini prenošenja ironije
'Ako vi i vaši prijatelji obično ne upotrebljavate točke na krajevima rečenica u međusobnoj komunikaciji u WhatsAppu, a netko je nakon toga odjednom stavi, vjerojatno vam pokušava reći nešto o tome kako se osjeća', upozorava Darics.
Primijećeno je kako mladi sve češće u porukama šalju pojedinačne rečenice bez interpunkcija. Sve se svodi na činjenicu da je emociju teško prenijeti bez govora tijela ili tona glasa. Zbog toga se sve češće u pisanoj komunikaciji koristi iskrivljena gramatika i pravopis, sleng i emotikoni kako bi pošiljatelj poruke izrazio ono što misli i osjeća.
'U 16. stoljeću prijedlagalo se uvođenje ironičnih interpunkcijskih znakova, ali nijedan od njih nije se održao', podsjeća McCulloch. 'Ali u nekoliko kratkih desetljeća boravka na mreži došli smo do novih načina prenošenja ironije i drugih značenja.'
