Kao i više puta do sada, pokušaj promjene zakona o znanosti i visokom obrazovanju podijelio je kako političare, tako i akademsku zajednicu
Prijedlozi novih zakona, koje su neki po resornom ministru nazvali 'Jovanovićevim', kao što su raniji nazivani 'Fuchsovim' ili 'Primorčevim', naišli su na snažan otpor dijela profesora, osobito s Filozofskog i Pravnog fakulteta u Zagrebu, pa su krajem prošlog tjedna povučeni iz saborske procedure. Pomoćnik ministra, autor zakona Saša Zelenika, najavio je da će zbog toga podnijeti ostavku. Budući da su prijedlozi prošli javnu raspravu, te da je Vlada 5. srpnja prihvatila njihovu revidiranu verziju, očekivalo se da će oni ući u saborsku proceduru. No budući da su iznenada povučeni, u medijima su se pojavila nagađanja da se premijer Zoran Milanović našao pod pritiskom 'pravnog lobija', odnosno svoga savjetnika i kolege s pravnog fakulteta Siniše Petrovića te predsjednika Ive Josipovića koji je također završio pravo i bio izvanredni profesor na Pravnom fakultetu.
Protivnici novih prijedloga promjena zakona tvrde da su oni puni nedostataka i nelogičnosti, a neki od njih ističu da s reformom treba pričekati dok se ne donesu kvalitetniji zakoni. Također smatraju da zakonodavci defamiraju akademsku zajednicu kao neradnike kada god žele uvesti mjere štednje.
Zagovornici pak prijedloge nazivaju 'gašenjem požara' i smatraju da oni sadrže elementarne mjere nužne za funkcioniranje sustava sve dok se ne provede opsežnija reforma. Oni optužuju dio profesora da ne žele promjene jer se boje da bi mogli izgubiti privilegije - odnosno da bi morali biti konkurentniji i produktivniji uz manje plaće, kraći radni staž i teže uvjete za napredovanje u zvanju.
Pročelnik Odjela za filozofiju Hrvatskih studija smatra da će povlačenje prijedloga zakona iz procedure imati vrlo loše posljedice za sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj.
'Ovaj je sustav trenutno za državu vrlo skup, loše je organiziran, daje u prosjeku slabe rezultate, ne potiče zdravo natjecanje, a time ni kvalitetu među znanstvenicima, nastavnicima i studentima, a da ne spominjemo boljke poput korupcije u njezinim različitim oblicima', rekao je prof. Bracanović koji smatra da je svaki dan održavanja takvog sustava, poput svakog dana pušenja ili pijenja alkohola, dugoročno štetan te da će promjene, što se duže čekaju, biti teže provesti.
'Stoga je krajnje je razočaravajuće što SDP popušta pritisku raznih akademskih lobija i tihe većine znanstvenika koja se opire promjenama jer se boji konkurentnije radne okoline i standarda kvalitete koji bi bili bliži onim međunarodnim. To što većina znanstvenika i nastavnika ne želi promjene na ovome planu nije nikakav argument protiv tih promjena jer sve ozbiljnije društvene, pa i čak znanstvene promjene, koje danas prihvaćamo kao nedvojbeno pozitivne pomake, nikada ispočetka nije zagovarala većina. Povlačenjem ovog prijedloga zakona SDP je sam sebi, vjerojatno do kraja mandata, onemogućio bilo kakve ozbiljnije promjene na bolje. Poznato je koliko dugo kod nas traje pisanje samih prijedloga zakona, potom famozna 'javna rasprava', pa usklađivanje prijedloga s komentarima itd.', upozorio je Bracanović.