Naime, virus H1N1 koji je 2009. izazvao pandemiju svinjske gripe i H9N2, endemski virus od kojeg obolijevaju ptice u Aziji, dovoljno su bliski srodnici da među sobom mogu razmjenjivati gene kada se nađu u istoj stanici. U takvom procesu nastaje novi virus koji je hibrid roditeljskih sojeva.

Znanstvenici pretpostavljaju da bi određene kombinacije gena mogle stvoriti izuzetno moćne uzročnike gripe i izazvati pandemije. No budući da je veća vjerojatnost da će se ovi virusi sresti u plućima nekog azijskog peradara nego pred očima virologa, znanstvenicima je teško predvidjeti koja bi kombinacija mogla biti najopasnija i najzaraznija.

Skupina kineskih znanstvenika odlučila je stoga da neće čekati da se to dogodi u prirodi, pa je u laboratoriju spojila različite sojeve i dobila 127 hibrida koje je testirala na pokusnim miševima. Prema izvješću koje je u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences predstavio tim pod vodstvom Jinhua Liua s kineskog Poljoprivrednog sveučilišta u Pekingu, više od polovice ovih hibrida pokazalo se jednako uspješnima kao roditelji, a osam ih je imalo znatno patogenija svojstva.

'To su vrlo važni eksperimenti', rekao je virolog Peter Palese iz Mount Sinai Medical Center u New Yorku, koji nije sudjelovao u istraživanju.'Hibride virusa koje je identificirao kineski tim važno je pratiti. Ako se dovoljno rano otkriju, vlade će moći na vrijeme reagirati', objasnio je Palese.

Ab Osterhaus, virolog iz Medicinskog centra Sveučilišta Erasmus u Rotterdamu u Nizozemskoj rekao je kako stvaranje virusa u laboratorijima može izazvati kontroverze. 'Međutim, ne mislim da zbog toga trebamo bježati od sličnih eksperimenata... Što imamo više podataka, tim bolje', dodao je.

No Osterhaus ističe da hibridi koji su najvirulentniji među miševima ne moraju nužno biti i najopasniji za ljude. 'Miševi u određenoj mjeri pokazuju što će se dogoditi u ljudskoj populaciji, međutim, te životinje ipak nisu savršeni modeli', objasnio je.

Voditelj kineskog tima Liu slaže se s ovom tvrdnjom pa najavljuje da će u budućim istraživanjima provesti testiranja na zamorcima i lasicama čiji je dišni sustav sličniji ljudskom.