STUDENTI HRVATSKIH STUDIJA

Kvalitetni smo barem koliko i Filozofski

13.03.2012 u 17:04

Bionic
Reading

Ne želimo da se psihologija na Hrvatskim studijima gasi ili spaja s psihologijom na Filozofskom fakultetu, niti da se mijenja naš sadašnji ustroj, a ne želimo ni diplome Filozofskog jer smatramo da je naš model studiranja vrlo kvalitetan, poručili su danas na prosvjedu studenti Hrvatskih studija

Dunja Jurić, članica Studentskog zbora i predsjednica kluba studenata psihologije na Hrvatskim studijima 'Feniks', kaže da je njihov prosvjed zapravo više upućen nastavnom vijeću koje u posljednje vrijeme šalje kontradiktorne poruke – profesori čas govore da su protiv integracije, a čas da je ona pozitivna, odnosno da predstavlja jačanje psihologije.

'S odsjeka Psihologije na Filozofskom stigla je poruka da su i oni protiv, ali s drukčijim motivima. Oni naime smatraju da se kompetencije njihovog i našeg nastavnog kadra nikako ne mogu izjednačiti, odnosno da oni imaju bolje, stalno zaposlene profesore. Mi se slažemo da postoje velike razlike u pristupu studija, ali smo uvjereni da je naš kvalitetniji jer nam omogućuje da preko modela vanjskih suradnika dobijemo najbolje stručnjake na određenom području koji aktivno sudjeluju u najnovijim istraživanjima.'

Naš navodni nedostatak zapravo je prednost

'Mi imamo status sveučilišnog centra koji se za razliku od fakulteta više temelji na nastavi vanjskih suradnika. Taj model nije prepoznat, ne dozvoljava nam se da nam veći dio nastave drže vanjski suradnici, a mi upravo to smatramo našom najvećom prednošću. Mi se ni ne želimo formirati kao fakultet. Ovo što nam sada nude, da na brzinu zaposle različite profesore koji bi pokrivali više različitih područja, dovelo bi do pada kvalitete naše nastave. O našoj budućnosti trenutno odlučuju nekompetentni ljudi', tvrdi Dunja Jurić.

Od organizatora prosvjeda koji nisu htjeli biti imenovani saznali smo da ovu situaciju doživljavaju kao interakciju brojnih privatnih interesa. Prije svega tu je animozitet između Sveučilišta i Instituta Ivo Pilar. Rektor Zagrebačkog sveučilišta bi htio, smatraju studenti, da je Pilar pod Sveučilištem, dok Institut nastoji ostati neovisan. Indikativnom smatraju i činjenicu da pregovore o sudbini studija psihologije uglavnom nije vodio rektor Aleksa Bjeliš nego prodekanica Melita Kovačević koja je svojevremeno bila vanjska suradnica na kognitivnoj psihologiji na Hrvatskim studijima, ali je u jednom trenutku dobila otkaz. Stoga se pitaju zašto su u tu situaciju uključeni baš ona i Filozofski fakultet koji, kako kažu, još od 90-ih vodi promidžbu prema kojoj su Hrvatski studiji svojevrsna desna frakcija tog fakulteta sklona HDZ-u. Na spomenutim sastancima, tvrde, uvijek se razgovaralo o fuziji psihologije, a nikada o rješavanju problema dopusnica za Centar psihologije na Hrvatskim studijima. Te dopusnice nisu dobivali jer nisu imali dovoljno stalno zaposlenih profesora.

Studenti ne znaju čak ni podržava li ih voditelj njihovog centra na odlasku Zvonimir Čuljak jer im se čini da su njegove izjave u posljednje vrijeme identične rektorovim i idu prema smirivanju studenata.

Hrvatskih studiji nemaju status fakulteta nego sveučilišnog centra i zato nemaju dekana nego voditelja, a prvi nadređeni iznad voditelja je rektor, što znači da on uz Nastavno vijeće mora blagosloviti novog voditelja, dok fakulteti sami biraju dekana i imaju financijsku neovisnost. Razlika između njih i drugih fakulteta bila je među ostalim i u činjenici da nisu bili podložni zakonu o stalno zaposlenim profesorima, što znači da su imali pravo više koristiti vanjske suradnike.

Studenti ističu da su u današnjem prosvjedu tražili da im netko objasni po čemu su vanjski suradnici skuplji i nekvalitetniji od stalnih profesora. Smatraju da je to neistina jer vanjskom suradnjom dobivaju to da im predavanja drže vrhunski stručnjaci iz određenih područja. Osim toga, kažu, vanjski suradnici s Pilara i Medicinskog fakulteta konstantno su uključeni u istraživanja u koja uključuju i studente tako da stječu i praktična iskustva, a ne samo znanje 'ex katedra'. Profesori koji se već godinama razvijaju u svojoj struci kroz istraživački rad pružaju im kvalitetnije spoznaje iz psihologije jer je to znanost koja se konstantno razvija. Njihovi studenti primjerice često idu na terensku nastavu na Institut za mozak ili u KBC Dubrava.

Sličan model ima i Oxford

Smatraju da je velika obmana priča da na Hrvatske studije idu studenti koji se nisu uspjeli upisati na Filozofski. Ističu da na način sličan njihovom funkcioniraju i brojni studiji na svjetskim sveučilištima poput Oxforda i Cambridgea, dok s druge strane svijet ne poznaje takve strukture kakve imaju naši fakulteti. U tom smislu njihov je model također bliži europskim.

Studenti psihologije na Hrvatskim studijima nadaju se da će poruke iz njihova današnjeg prosvjeda uvažiti barem voditelji njihovog odsjeka.

'Nadamo se da nas je nastavno vijeće čulo i da će uzeti u obzir naše stavove kod budućih pregovora. Dobili smo informaciju da je za sljedeći tjedan sazvana sjednica vezana upravo uz problem dopusnica', rekla je Dunja Jurić.