Time se ovaj studij nadograđuje na temelje iskustva i znanstvenih mreža istraživača na Filozofskom fakultetu, prvenstveno s Odsjeka za psihologiju i Odsjeka za filozofiju.

Doc. dr. sc. Ljerka Ostojić s Odsjeka za psihologiju, voditeljica samostalne Katedre za kognitivne znanosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci, ispričala nam je da je pokretanje studija rezultat dugogodišnjeg napora i težnje nekolicine nastavnika odsjeka za psihologiju i filozofiju da se u dijelovima svoga nastavno-istraživačkog rada, u kojima se preklapaju, približe jedni drugima i ostvare interdisciplinarnu suradnju.

Otkrila nam je i sve detalje o novom studiju.

Tržište rada

Osvrnuvši se najprije na moguće pozicije na kojima se kognitivni znanstvenici mogu zaposliti u industriji, one su, kaže Ostojić, raznovrsne i vjerojatno će se u sljedećih deset godina i širiti.

'Tržište rada Hrvatske nalazi se na početku upoznavanja s kognitivnim znanostima i nadamo se da će pokretanjem dva diplomska studija kognitivnih znanosti u različitim institucijama u RH i različitim fokusom doći do brže integracije tržišta rada s akademskim područjem kognitivnih znanosti. Kompanije koje rade na globalnom tržištu već naravno znaju za sam kadar kognitivnih znanstvenika, pa smo tako i mi odmah ostvarili suradnju s tvrtkama Infobip i Protech Automation.

Pogledamo li izvan Hrvatske, vidimo česta zaposlenja u javnom i privatnom sektoru: u podatkovnoj znanosti, consultingu, raznim područjima koja se bave automatizacijom i umjetnom inteligencijom, UX-u i UI-ju, Research & Developmentu, u komunikaciji znanosti, u području obrazovanja i institucijama koje se bave stvaranjem javnih politika', ističe Ostojić.

'Želimo opremiti stručnjake i na kritičkoj i na etičkoj razini'

Prva godina studija posvećena je radu na kolegijima koji razvijaju znanja i vještine u istraživačkom radu u različitim područjima kako bi se stvorio kvalitetan temelj. Na to se nadograđuje druga godina, skoro u cijelosti posvećena radu na diplomskom projektu, koji može biti teorijski ili empirijski.

'Gdje god je moguće, poticat ćemo suradnju na mentoriranju diplomskih projekata, i što se tiče interdisciplinarnosti i što se tiče internacionalizacije', ističe Ostojić.

A kako bismo osigurali individualiziran pristup svim studentima, postoji fleksibilnost što se tiče izbornih predmeta, pa se različite izvannastavne aktivnosti mogu priznati kao izborni predmeti, uključujući praksu, ali i prethodno stečeni ishodi učenja na diplomskoj razini.

'Trenutno se jako puno govori o tome da razni studiji, pa tako i studiji kognitivnih znanosti, podučavaju studente vještinama koje će biti ključne i potrebne s obzirom na brzo napredovanje tehnologije i umjetne inteligencije. Naravno da smo i mi razmišljali o tome da će određeni broj studenata željeti primijeniti znanja stečena na studiju u raznim industrijama.

Uz vještine, studentima želimo ponuditi pravi sveučilišni studij koji će ih opremiti za to da kritički razmatraju fenomene o kojima uče. Plan je da naš program opremi buduće stručnjake ne samo na tehničkoj razini, nego i onoj kritičkoj, etičkoj i humanističkoj, te ih na taj način pripremi za sudjelovanje u industriji i društvu', navodi Ostojić.

Studijski program na engleskom jeziku

Upisna kvota iznosi 20 studenata godišnje, a na riječkom Filozofskom fakultetu ne planiraju je povećavati.

'Koncept ovog studija je omogućiti individualizirani pristup studentima i njihovom istraživačkom radu, kao i poticanje diskusije i suradnje, zbog čega je važno da se ne radi o velikom broju studenata. Ovo je pogotovo važno kad se upisuju oni koji su završili različite prijediplomske studije, jer samo u radu s relativno malim brojem studenata kao nastavnici možemo pomoći te facilitirati međusobnu komunikaciju i suradnju', ističe Ostojić.

S obzirom na to da se radi o studijskom programu na engleskom jeziku, studenti plaćaju školarinu, a ona iznosi 1025 eura na godinu.

'Važno je napomenuti da istu školarinu plaćaju kandidati koji su državljani RH ili drugih zemalja EU-a, ali i oni koji su državljani neke zemlje koja nije u EU, što pospješuje ravnopravnost svih studenata. Koliko znamo, to je uobičajena praksa u Hrvatskoj, međutim inozemna sveučilišta ne njeguju tu praksu te razlika u školarinama za EU i non-EU studente može biti poveća.

Jako smo zahvalni na tome da nas naša uprava podržava u naporu da osiguramo ravnopravnost i jednaku pristupačnost svim studentima te je omogućila i stipendiju za ranjive i podzastupljene studente, uz jednu stipendiju za izvrsnost. Još jednu stipendiju za izvrsnost osigurava tvrtka Protech Automation', navodi Ostojić.

Ranijih godina njezini kolege gostovali su međusobno na pojedinim kolegijima u sklopu studija psihologije i studija filozofije, što je bio začetak interdisciplinarnosti.

'Značajnu ulogu tu je odigrala i prethodna uprava Filozofskog fakulteta s dekanicom, izv. prof. dr. sc. Ines Srdoč-Konestra, koja je tu ideju podržavala od samog početka, a sve se to intenziviralo sredinom 2020. godine, kada smo počeli s izradom plana studija, akreditiranim 17. siječnja 2022. godine.

Podršku je nastavila i sadašnja uprava na čelu s dekanom, prof. dr. sc. Aleksandrom Mijatovićem. Također, s obzirom na to da se radi o prvom studiju na engleskom jeziku koji se organizira na Filozofskom fakultetu u Rijeci, jako smo zahvalni i na suradnji s drugim sastavnicama Sveučilišta u Rijeci koje već izvode studijske programe na engleskom jeziku, a pritom bih prvenstveno izdvojila kolegice s Medicinskog fakulteta, čije nam je iskustvo s raznim aspektima internacionalizacije studija bilo od iznimne koristi', ističe Ostojić.

Prijavili se kandidati iz 12 zemalja

U ožujku je završio prvi krug natječaja, koji je ujedno rok za prijavu za kandidate koji nisu državljani EU-a, da bi imali dovoljno vremena za dobivanje vize za studiranje u Hrvatskoj. U prvom prijavnom roku prijavilo se 27 kandidata, a Ostojić kaže da ih najviše veseli to što se radi o prijavama kandidata iz 12 zemalja.

'To znači da smo uspjeli u naporima da predstavimo studij stranim studentima. Nakon selekcijskog postupka mogućnost upisa ostvarilo je 11 kandidata. Pred nama su još dva kruga natječaja, jedan je upravo otvoren do 26. svibnja, a zadnji krug bit će, ako se ne ispuni kvota, otvoren krajem lipnja ili početkom srpnja s rokom prijave do 25. kolovoza', otkriva nam.

Nastavak akademske karijere

Studij je, kaže nam naša sugovornica, primarno zamišljen kao svojevrsna priprema za daljnji nastavak akademske karijere te omogućuje studentima temeljnu pripremu za upis doktorata u području kojim se bave. No pritom Ostojić naglašava da je znanstvenoistraživački rad ujedno izvrsna priprema za rad u industriji jer on zahtijeva mnoštvo prenosivih vještina te pronalaženje solucija za probleme s kojima se mogu susresti.

'Stečene vještine lako se mogu prenijeti na rad u industriji, gdje će se susretati s ekvivalentnim problemima. Istaknula bih i to da većina naših vanjskih suradnika uspješno kombinira znanstvenu karijeru i rad u industriji ili barem njeguju užu suradnju s industrijom, pa imaju i vrlo konkretno iskustvo koje mogu podijeliti sa studentima', kaže Ostojić.

Predavači s Filozofskog fakulteta, gosti iz drugih zemalja i vanjskih suradnici

U rad studija uključeno je 19 predavača s Filozofskog fakulteta, uz šest stalnih vanjskih suradnika iz Hrvatske i drugih zemalja, a imaju i pozvane predavače koji će održati poneko predavanje i/ili radionicu.

'Većina vanjskih suradnika i pozvanih predavača dio su naše znanstvene mreže i naši suradnici te su neki od njih i potencijalni komentori na diplomskim radovima, a studenti na drugoj godini mogu i do četiri mjeseca provesti u nekoj drugoj instituciji.

Savjetodavni odbor sastoji se također od naših suradnika, internacionalnih eksperata u psihologiji, filozofiji, komparativnoj kogniciji, neuroznanosti i lingvistici, a uključeni su u suradnju i na dodatne načine, poput pozvanih predavanja ili komentoriranja diplomskih radova.

Kako smo, kao i svi, u pandemiji počeli koristiti razne oblike i alate online komunikacije, tako hibridni način izvođenja nastave lakše i fleksibilnije, ali i ekonomičnije omogućuje uključenje predavača s drugih institucija, pogotovo onih izvan Hrvatske u samu nastavu', pojašnjava nam naša sugovornica.

Primijenjena kognitivna znanosti FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta

U travnju ove godine u Zagrebu predstavljen je i novi združeni diplomski studij Filozofskog fakulteta i FER-a koji kreće najesen – Primijenjena kognitivna znanost. Oni su najavili i mogućnost preddiplomskog i specijalističkog studija u narednom vremenu.

No riječki Filozofski fakultet neće ići u tom smjeru.

'Ideja je da studenti koji imaju različita predznanja i dolaze iz različitih bazičnih disciplina na diplomskoj razini počnu raditi unutar okvira kognitivnih znanosti i svoje dosadašnje znanje upotpunjuju i drugim disciplinama. To im omogućuje da tijekom prijediplomskog studija izgrade kvalitetnu podlogu u svojoj bazičnoj disciplini prije nego krenu s multidisciplinarnim i interdisciplinarnim radom. Za sada ne planiramo postdiplomski studij. Međutim, na Sveučilištu u Zagrebu već dugo postoji doktorski studij iz kognitivnih znanosti, Jezik i kognitivna neuroznanost (JEKON), koji na poslijediplomskoj razini omogućuje interdisciplinarni rad studentima.

Dakle horizontalno-vertikalna mobilnost unutar visokog obrazovanja do sada je postojala na poslijediplomskoj razini, jer ovaj doktorski studij upisivali su studenti s diplomama različitih diplomskih studija, a sada, s našim studijem i studijem Primijenjene kognitivne znanosti koji pokreću FFZG i FER, tu mobilnost omogućujemo i na diplomskoj razini. To je važan iskorak za naš obrazovni sustav jer se u većini slučajeva vertikalna mobilnost s prijediplomskog na diplomski studij unutar RH još uvijek izvodi unutar iste discipline te sustav nije jednako fleksibilan kao u drugim zemljama', zaključuje Ostojić.