Nakon početka industrijske revolucije naveliko se govorilo o tome kako će novi strojevi postati jeftinija i brža alternativa ljudskoj radnoj snazi zbog čega će mnogi ostati bez posla. Mnogi i jesu ostali bez posla, no to su većinom bili fizički vrlo teški poslovi. Sad se povijest ponavlja, no potencijalnih problema je više jer se tehnologija neusporedivo brže razvija danas nego prije 250 godina pa je i puno manje vremena za prilagodbu.

Kako piše BBC, prema procjenama Goldman Sachsa iz ožujka umjetna inteligencija bi mogla obaviti četvrtinu posla koji trenutačno obavljaju ljudi. Diljem EU-a i SAD-a je zbog automatizacije ugroženo 300 milijuna radnih mjesta. Problem je upravo u tome što nije riječ o posljedici za pojedinca, nego nečemu što se može dogoditi na razini cijelog sustava. Velik broj ljudi mogao bi u isto vrijeme ostati bez posla, što onda negativno utječe na cijelo gospodarstvo.

Ipak stručnjaci smatraju kako umjetna inteligencija nije sposobna izvršavati zadatke za koje su potrebne emocionalna inteligencija i razmišljanje izvan okvira.

Martin Ford, autor knjige Rule of the Robots: How Artificial Intelligence Will Transform Everything, istaknuo je tri kategorije poslova koje će biti relativno sigurne u budućnosti. Kreativni poslovi u kojima ne radite šablonski, nego smišljate nove ideje i gradite nešto novo trebali bi prema njegovu mišljenju biti sigurni. U to naravno ne spadaju svi oblici kreative. Grafički dizajn i poslovi vezani uz vizualnu umjetnost mogli bi biti prvi koji će nestati jer osnovni algoritmi mogu analizirati milijune slika omogućujući robotu da u par sekundi razumije estetiku. No kreativnost u medicini, znanosti i pravu teško će biti zamijeniti, smatra Ford. 'Ljudi čiji je posao smišljanje nove pravne ili poslovne strategije. Mislim da će na tim poslovima i dalje biti mjesta za ljude', dodaje.

Druga kategorija poslova koje računala baš neće tako jednostavno moći zamijeniti su poslovi koji zahtijevaju sofisticirane međuljudske odnose. Medicinske sestre, poslovni savjetnici i istraživački novinari iz ove kategorije bi trebali biti sigurni. To su poslovi, kaže Ford, u kojima je potrebno duboko razumijevanje ljudi i izgradnja odnosa za koje računala barem zasad nisu sposobna.

Treća sigurna zona su poslovi koji zahtijevaju mnogo mobilnosti i spretnosti te sposobnost rješavanja problema u nepredvidivim situacijama. U ovu kategoriju spadaju električari, vodoinstalateri, zavarivači i slično.

U svakom slučaju garancija za obranu od umjetne inteligencije nije fakultetska diploma. Zapravo je budućnost tzv. bijelih ovratnika ugroženija od plavih – umjetna inteligencija već može pisati izvješća, ali ne može popravljati vodokotlić ili čistiti hotelsku sobu.

Ipak u mnogim slučajevima nema neposredne prijetnje poslovima, no promijenit će se zadaci koje obavljamo, a ljudski poslovi postat će više usmjereni na međuljudske vještine.

Dok robot naizgled može brže detektirati stanice zahvaćene rakom, većina ljudi će i dalje željeti da im liječnik - stvarna osoba – priopći da imaju rak. Kao i s bankarskim službenici na šalterima – prije su morali ručno brojiti novce, sada to obavlja stroj. No i dalje postoji potreba za njima, a oni su više usredotočeni na povezivanje s korisnicima i uvođenje novih proizvoda gdje su socijalne vještine važnije.