Za startup Arkensight prošla godina nije bila obilježena fokusom na prodaju i prihode. Podsjetimo, riječ je o projektu mladih Slavonaca koji u sklopu Zagrebačkog inovacijskog centra razvijaju softversku platformu što objedinjuje i obrađuje različite vrste podataka prikupljene bespilotnim letjelicama.

'Radi se o primjeni najnovijih koncepata umjetne inteligencije za obradu i razumijevanje podataka. Time se bavimo jer imamo višegodišnje iskustvo upravo u industriji bespilotnih letjelica te razumijemo potrebu i probleme u toj industriji, a s druge strane u našem timu su i stručnjaci u području umjetne inteligencije koji imaju iskustvo rada s najnovijim tehnologijama i vodećim svjetskim tvrtkama u području AI-ja', pojasnio je ranije u razgovoru za tportal suosnivač i direktor Arkensighta Domagoj Ćorić.

Platforma omogućava operaterima dronova da izvuku korisne uvide i traže objekte na svojim snimkama jednostavnim upitom. Kako je ranije objašnjeno, na njoj operater može upisati ono što traži i Arkensight će pokazati gdje su npr. 'oštećenja solarnih panela', 'pukotine na mostovima' ili 'bolestan kukuruz'.

Ako se prošle godine nisu bavili prodajom i prihodima, čime onda jesu?

'U 2024. primarno smo se fokusirali na validaciju ideje i testiranja tržišta. Obavili smo prva testiranja s velikim tvrtkama i državnim tijelima u području inspekcije infrastrukture i nadzora granica te smo krajem godine izbacili i privatnu beta verziju platforme Arkensight, a koju je do sada testiralo 80-ak profesionalnih operatera dronova iz cijelog svijeta, primarno iz Europske unije, SAD-a i Kanade.

To nam je otvorilo vrata za nadolazeće pilot-projekte s velikim tvrtkama iz Unije, poput luka, tvrtki za inspekciju prometnica, gradova i policijskih službi', rekao je Ćorić tportalu.

Odgođena investicija

U planu je bilo i ostvarivanje investicije do kraja 2024., ali su zbog promjene poslovnog modela i dodatnog vremena za validaciju ideje odlučili pomaknuti je na ovu godinu.

'Trenutno smo u procesu prikupljanja pre-seed investicije, a očekujemo da ćemo je zatvoriti u prvoj polovici ove godine. Njome želimo proširiti tim i integrirati naše rješenje u nekoliko velikih organizacija unutar Unije i SAD-a u području nadzora i inspekcije kritične infrastrukture', istaknuo je Ćorić.

Osim investicije, tijekom 2025. fokus će im biti pilot-projekti i prvi ugovori s poslovnim korisnicima, kao i formiranje tima. 'Želimo validirati poslovni model i integrirati Arkensight u postojeće sustave za inspekcije i nadzor', istaknuo je Ćorić.

Startup trenutno ima tri zaposlena, a ove godine zaposlit će još pet ljudi, primarno inženjere u području umjetne inteligencije i full-stack developere.

Svakodnevno pomicanje granica

Ćorić trenutno stanje na tržištu vidi kao vrlo dinamično.

'Svakodnevno se pomiču granice tehnologije i konstantno izlaze nova rješenja, temeljena na umjetnoj inteligenciji, otvarajući nova vrata i prilike za komercijalizaciju.

Stoga je najvažnije pratiti događanja, komunicirati s krajnjim korisnicima i biti brz - brzo implementirati nešto novo, brzo dobiti feedback od krajnjeg korisnika i brzo iterirati. To je jedini način da mali startup poput našeg bude konkurentan velikim igračima', uvjeren je direktor Arkensighta.

Općenito, vjeruje da su dronovi fantastični sustavi čiji potencijal u komercijalnom sektoru, nažalost, nije posve iskorišten. Problem leži u podacima jer ih je puno i teško ih je razumjeti. Zbog toga se može primijetiti relativna stagnacija razine usvajanja u sektoru poslovnih korisnika posljednjih godina.

'No zbog mogućnosti primjene u obrambenom sektoru i pojave umjetne inteligencije, koja je sve jeftinija i zahtijeva manje resursa za postavljanje, mislim da je moguća veća razina primjene u komercijalnom i industrijskom sektoru', prognozirao je Ćorić, dodajući da će se Arkensight upravo tome i posvetiti.

Optimističan je pak kad je riječ o klimi za startupove u Hrvatskoj.

'Hrvatska ima fantastične ljude koji svojim rješenjima mogu mijenjati industrije i svijet oko nas, a u posljednje vrijeme čini mi se da je i okolina svjesna toga.

Najbolji primjer je Nuqleus jer je omogućio za puno timova i projekata kao što je naš, posebno za one koji su proizašli iz znanosti, da validiraju svoju ideju i započnu svoj put.

Ali svakako smatram da je potrebno još više ulaganja i podrška institucija kako bi naš ekosustav postao konkurentan ostalim europskim ekosustavima', zaključio je Ćorić.