Letjelica Juno pomogla nam je proučavati Jupiter kao ni jedna svemirska sonda do sad. Projekt vrijedan vrtoglavih milijardu dolara omogućio nam je pogled u Jupiterove duboke oblake, pokušao pronaći njegovu tajnovitu jezgru te konačno - Zemljanima poslao očaravajuće slike udaljenog plinovitog diva.

U potrazi za kartom Jupitera

Kao i sve u životu, tako i ova misija ima svoj kraj. NASA je ovog robota veličine teniskog terena odlučila zatjerati u Jupiterove smrtonosne oblake nakon srpnja 2018. iz istog razloga zašto je tamo poslala i Cassini - kako obližnje mjesece ne bi zagadila zemaljskim bakterijama. Podsjetimo, Jupiterov ledeni suputnik Europa ispod ledene kore ima ogromni slani ocean koji možda sadrži život. Ako vam treba još nešto što bi vam zagolicalo maštu, uzmite u obzir da smrznuti mjesec sadrži više vode nego naš cijeli planet.

Plamen i pritisak

Zabijanjem Junoa u Jupiter spasili bismo Europu od zagađenja te bilo kakve bakterije koje putuju s Junom pobili visokim temperaturama, pritiskom i jakom radijacijom.

Razlog zašto Juno ovog ljeta neće zaroniti u svoju plamenu smrt leži u pogrešnom proračunu učinkovitosti misije prema kojoj letjelica mora napraviti 32 preleta oko Jupitera kako bi ga u cijelosti mapirala. Pošto je općenito poznato da je Jupiter neopisivo radioaktivan, let u prevelikoj blizini spržio bi Junove mjerne instrumente, pa letjelica zbog toga oko plinovitog diva kruži u nepravilnoj putanji u obliku elipse.

Sigurniji put

Kako bi to postigla, ona mora tijekom četrnaestodnevnog ciklusa upaliti motore nekoliko puta kako bi održala orbitu. To paljenje motora se ispostavilo prilično rizičnom, što je znanstvenike iz NASA-e prisililo da manje koriste motore i let potreban za mapiranje cijelog planeta produlje nekoliko puta.

Nastavak misije

Premda odluka o produljenju 'radne dozvole' Junoa još nije stopostotno potvrđena, vrlo je izvjesno da će, prema izorima iz NASA-e, biti odobrena. Također će se, ukoliko se let pokaže iznimno učinkovitim, misija možda produljiti više od planirane 2022.