Ravnatelj Centra Goran Sirovatka rekao je da se za maturu ukupno prijavilo 34.000 kandidata, pisalo se 134.626 ispita, a testove je ocjenjivalo više od 1.200 ocjenjivača.

Oštriji kriteriji

Prag potreban za prolaznu ocjenu malo je podignut u gotovo svim predmetima, osobito u izbornim. 'Slična praksa postupnog podizanja razine znanja bit će nastavljena i narednih godina... Prosječno su učenici položili ispite s trojkom, no ove je godine bilo nešto manje odličnih, a nešto više nedovoljnih ocjena', rekao je Sirovatka za tportal.

Prag za prolaznu ocjenu iz hrvatskog jezika podignut je s oko 26 na 30,6 posto. Za dvojku iz matematike prošle je godine trebalo riješiti oko 22 posto, a ove oko 28 posto. Kriterij za prolaz iz engleskog jezika nešto je manje podignut – za manje od dva posto.

Nije bilo uputa da list testa treba okrenuti

Kao najveće izazove ovogodišnje mature Sirovatka je istaknuo praćenje provedbe ispita te nepoštivanje uputa, osobito na ispitu iz likovne kulture, na kojem čak 340 učenika nije znalo da treba okrenuti drugu stranu lista na kojoj se nastavljao test. Na listu nije bila otisnuta uputa 'okreni drugu stranicu', kao primjerice na testu iz povijesti, a čini se da su neki profesori propustili upozoriti učenike da postoji i nastavak ili učenici nisu čuli njihova upozorenja. Očekuje se da će ti učenici uložiti žalbe na rezultate koje će se istražiti i po potrebi uvažiti. Bilo je također kandidata koji su se žalili da nisu dobro čuli CD iz engleskog. Budući da se radi o istim školama kao i prošle godine, provjerit će se uvjeti u učionicama iz kojih su stigle pritužbe.

Neki ocjenjivači su stroži

Prema ocjeni Centra, trebat će postići i veću ujednačenost bodovanja rezultata. Naime, dogodilo se da je testove istog učenika jedan od dvojice ocjenjivača ocijenio bitno drugačijim brojem bodova od drugog ocjenjivača. U takvim slučajevima određen je treći ocjenjivač iz skupine profesora koji su sastavljali ispite, koji je znao što se očekivalo od učenika. Sirovatka je rekao da takve razlike u kriterijima ocjenjivanja vrlo vjerojatno postoje i u svakodnevnom školovanju, odnosno da su neki profesori zahtjevniji, a drugi blaži.

Loše šablonizirane pripreme

Ravnatelj Centra također je upozorio da su pripreme za ispite, koje danas nude i neke udruge, u određenoj mjeri unazađene jer se često odrađuju prema šablonama koje bi trebale olakšati prolaz uz što manje truda, a ne osigurati temeljito poznavanje i razumijevanje gradiva. Taj problem najviše je došao do izražaja u pisanju eseja jer je veći broj učenika napisao gotovo identične tekstove koje su očito naučili napamet. Stoga će 2012. škole objaviti manje informacija o sadržaju lektire koja će se naći u ispitima.

S državne mature ukupno je isključeno 19 učenika. Od toga ih je 11 imalo nedopuštene materijale, pet ih je napisalo neprimjerene tekstove, dvoje je prepisivalo, a jedan je uhvaćen u krađi ispitnih materijala.

Ispitima nije pristupilo 7.362 učenika. Njih 6.949 izostalo je neopravdano, 399 opravdano, a 14 ih je udaljeno s ispita.

Na obaveznim ispitima negativnom je ocjenom ocijenjeno 2.914 testova, 2.331 učenik pao je jedan ispit, a 25 ih je palo sva tri obavezna ispita.

Za maturante strukovnih škola i gimnazija koji ne namjeravaju nastaviti sa školovanjem to nije tako velik problem jer će na ispite moći ponovno izaći u jesenskom roku, međutim, oni koji moraju na popravni, a namjeravali su se upisati na fakultet, morat će propustiti ovu studijsku godinu. 214 gimnazijalaca palo je na obaveznim ispitima.

Najviše prijavljenih za politiku i gospodarstvo

Od izbornih predmeta učenici su se najslabije pripremili za fiziku. Od ukupno 8.080 prijavljenih, čak 1.923 učenika dobilo je ocjenu nedovoljan, što je značajan porast u odnosu na 2010, kada su iz fizike pala 1.122 učenika. Samo 477 učenika dobilo je odličnu ocjenu iz tog predmeta koji je važan za upis na sve tehničke fakultete.

Na pitanje koje su škole imale najbolji prosjek, Sirovatka je rekao da Centar ove godine nije htio ići u njihovo rangiranje.

Na ispit za izborni predmet politika i gospodarstvo prijavilo se čak 9.904 učenika. Palo ih je samo 322, no i to je značajan porast u odnosu na 2010, kada je nedovoljnu ocjenu dobilo 153 učenika.

Iz navedenih rezultata moglo bi se zaključiti da današnjoj hrvatskoj mladeži više leže (ili ih smatraju unosnijim) umijeća gospodarenja i politike nego znanja koja vode do stvaranja novih ideja i tehnologija.