Ministar znanosti i obrazovanja govori o pomlađivanju zagrebačkog Sveučilišta, međutim ni on ni njegovi pomoćnici ne prisustvuju promocijama novih doktora, što je uobičajena praksa. Time degradira percepciju sveučilišta i drugih institucija, rekao je u utorak rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš
Na konferenciji za novinare rektor je izrazio svoje nezadovoljstvo i čuđenje zbog izjava ministra Željka Jovanovića koji je u intervjuu za tportal ustvrdio da se određeni krugovi u akademskoj zajednici, boreći se za svoje uske interese, protive reformama zanemarujući činjenicu da Sveučilište u Zagrebu na svjetskim rang listama zaostaje za ljubljanskim i beogradskim. Okupljenim novinarima podijelio je pismo zahvale ministra na dobrom radu koji je omogućio da Sveučilište u Zagrebu na tzv. Šangajskoj listi bude među prvih 500.
'Ove su me izjave iznenadile prije svega zato što nam je ministar prije desetak dana uputio čestitku zbog uspjeha', rekao je rektor i ponovio svoja poznata stajališta: 'Uvijek sam upozoravao da treba biti oprezan s rangiranjem… Nema egzaktnih, pouzdanih ljestvica; svako rangiranje svodi se na neke aproksimacije i u tom cijelom sklopu Sveučilište u Zagrebu nalazi se u skupini koja se proteže negdje od 300. do 600. mjesta u svjetskim omjerima. Možemo biti locirani i na određeno mjesto, međutim to je sve skupa kvalitativni okvir u kojem se nalazi Sveučilište u Zagrebu zajedno s još 10-ak sveučilišta iz istočne, srednje i jugoistočne Europe, uključujući bivši Sovjetski Savez. Ako nas se svrstava u gornjem dijelu tog raspona ili čak više od 300. mjesta, onda nas se vjerojatno precjenjuje. Ako nas se svrstava u donjem dijelu ili čak ispod 600. mjesta, onda nas se podcjenjuje… Neobično mi je da se liste kroz čestitke kvalificiraju na jedan način, a kroz tvrdnje koje danas čitam na drugi način', istaknuo je.
Ministar govori da sveučilišta treba pomladiti, a ne dolazi na promocije
Rektor se osvrnuo i na neke druge važne probleme koje je u svojem intervjuu oslovio ministar – rascjepkanost Sveučilišta i otežan napredak mladih u zvanjima. Naime, Jovanović je u razgovoru za tportal istaknuo da sveučilišta iz bivše Jugoslavije svoj bolji položaj na rang listama dijelom mogu zahvaliti činjenici da su pomladila svoje kadrove i integrirala se.
'Neću sada elaborirati što je sve Sveučilište napravilo s pomlađivanjem i integriranjem. Mi smo u nedjelju imali treću promociju doktora, a dvije su bile prije ljeta. Ni na jednu ministar Jovanović nije imao vremena doći, ni njegov zamjenik, ni pomoćnik za znanost… Na tim promocijama vidi se da imamo doktore znanosti i umjetnosti koji su često mlađi od 30 godina. Njih je barem pola, a i više od 1.400 koji su promovirani. Ja mislim da je to jako pomlađivanje Sveučilišta. Moram reći da su prve promocije doktora, 70-ih godina, za Hrvatsku bile središnji državni događaji na koje su dolazili svi vodeći ljudi tadašnje politike. Slična situacija je i sada u pojedinim susjednim zemljama. Oni koji zanemaruju tu činjenicu zapravo pomažu tome da se percepcija ovog sveučilišta i svih drugih institucija i sveučilišta u Hrvatskoj degradira… Vrlo često uočavam kod mladih doktora da se njihova produkcija nimalo ne razlikuje od produkcije na kvalitetnim i važnim sveučilištima u Europi i svijetu… Molio bih da ih gospodin ministar usporedi s drugima', kazao je Bjeliš.
Na pitanje može li se promocija doktora uistinu smatrati pomlađivanjem Sveučilišta, jer je vrlo neizvjesno gdje će sve ti doktori završiti te kolika je stvarna protočnost kadrova na samom sveučilištu i napredovanje mladih u zvanjima, Bjeliš je odgovorio da Sveučilište u Zagrebu ima uobičajen način obnove sličan svim drugima u svijetu.
'Sveučilište u Zagrebu ima posve uobičajen način obnove kadrova, koliko to omogućava budžet. Ima ujednačen način obnove koji je standardan i praksa je praktički svih sveučilišta koja normalno rade da se brinu o tome da istraživački spektar onih koji rade bude potpun. Istraživački sektor je vrlo osjetljiv. Rekao sam nedavno na Rektorskom zboru da nikako nije dobro voćnjak koji ima različite voćke, koje su ponekad ljepše, a ponekad manje lijepe, kvrgave, posjeći idejom da se napravi potpuno novi vinograd koji će biti idealan. To se ne radi u razvijenim istraživačkim zajednicama niti u zemljama koje se brinu o svojem istraživačkom tehnološkom razvoju', rekao je Bjeliš i dodao da se sustavno već nekoliko godina reduciraju sredstva za istraživačku djelatnost i isto tako sustavno kritički, bez nekih argumenata, ocjenjuje da je taj sustav loš, neproduktivan i da nije ni zaslužio financiranje.
